Vjesnik: 09. 08. 2005.
»Povoljno«, uz 162 posto godišnje kamate!
Više od stotinu štedno-kreditnih zadruga, nakon zakonskih promjena, posluje »na crno«, bez potrebne dozvole
ZAGREB - Prema nekim procjenama, broj građana vezanih uz »lihvarske kredite« u Hrvatskoj prelazi 60 posto, nedavno je upozorila Udruga za borbu protiv korupcije i lihvarenja (UZKL). U Udruzi navode da više od 50 štedno-kreditnih zadruga nakon zakonskih promjena 1998. godine nije dobilo dozvolu za rad, a dodatnih 58 još se nalazi u fazi dobivanja dozvole. To znači da više od stotinu štedno-kreditnih zadruga i dalje radi bez dozvole za rad.
Pritom u UZKL-u posebno upozoravaju da kamatne stope na glavnice kredita koje odobravaju štedno-kreditne zadruge i štedionice iznose i do 10 posto mjesečno, što znači da njihova vrijednost višestruko prelazi vrijednost glavnice.
Dobro je poznato kako su brojni građani i poduzetnici prisiljeni pozajmljivati novac od štedionica i štedno-kreditnih zadruga po izrazito nepovoljnim uvjetima zato što poslovne banke propisuju za svoje kredite uvjete koje malo tko može ispuniti. Takva nepovoljna situacija odnosi se na slučajeve malih poduzetnika koji su sredinom 1990-ih godina od štedno-kreditnih zadruga i štedionica pozajmljivali manje svote novca (do 5.000 DEM), a danas im dug s kamatama doseže i do 100.000 kuna. Stoga su mnogi zbog lihvarenja morali prekinuti s poslovanjem, zbog čega je veliki broj ljudi ostao bez posla i zapao u dugove iz kojih se nikako ne mogu izvući.
Na jedan takav slučaj upozorio nas je umirovljeni sudac križevačkog Općinskog suda i nekadašnji odvjetnik Zvonko Stipić koji je i sam 1994. postao dužnička žrtva Zanatlijsko štedne kreditne zadruge iz Križevaca nakon što je postao jamac sumještaninu, a godinu dana kasnije i jednoj sumještanki koja je u međuvremenu napustila Hrvatsku i odselila u Njemačku ostavivši dugove prema zadruzi na teret jamaca.
Stipić je nakon neizdržive situacije zajedno s ostalim jamcima podnio tužbu protiv spomenute zadruge kako bi se ugovor prema kojoj je zakonska zatezna kamata od osam posto utvrdila nedopuštenom te je nakon dugotrajnog parničenja križevački Općinski sud donio presudu u korist tužitelja.
U obrazloženju presude navodi se kako zajmoprimac nije redovno otplaćivao rate, zadruga je poslala opomenu pred tužbu i zaprijetila blokiranjem žiro računa jamaca i pozvala ih da umjesto zajmoprimca podmire dospjelo dugovanje. Da bi izbjegli blokadu svojih žiro-računa jamci su prihvatili ponudu zadruge da za podmirenje dugovanja uzmu novi zajam. No, jamci su tada odlučili istjerati pravdu, s obzirom da je zadruga kod sklapanja ugovora koristila stanje nužde i teško materijalno stanje, kao i nedovoljno iskustvo Križevčanke koja je uzela kredit. S obzirom na ugovornu kamatu prethodnog ugovora od 3.5 posto redovne kamate mjesečno i ugovorene zatezne kamate od 10 posto mjesečno, sud je donoseći presudu došao do računice da je godišnja kamata, uz takvu računicu, iznosi 162 posto! Budući da križevačka štedno kreditna zadruga nije imala pravo na zateznu kamatu od 10 posto mjesečno, već na zakonsku, odnosno ugovorenu zateznu kamatu, sud je poništio sklopljeni ugovor.
Pravo je pitanje koliko je,međutim, u Hrvatskoj sličnih slučajeva i koliko dužnika i jamaca još uvijek šuti i ne poduzima ništa, čime zapravo samo podržavaju lihvarenje i zelenaštvo.
Vanja Majetić