Cijene najvažnijih energenata u Hrvatskoj – struje i plina – u posljednjih pet godina porasle su 35, odnosno 37 posto. Njihov porast, međutim, daleko su nadmašila poskupljenja goriva jer je, primjerice, najprodavaniji eurosuper 95 u pet godina, od 2000. godine do danas, poskupio 87 posto, a dizelsko gorivo čak 90 posto. Taj benzinsko-dizelski udar na vozače najvećim je dijelom rezultat formule za korekciju cijene derivata koje Ina određuje na temelju tržišnih cijena na mediteranu i tečaja dolara prema kuni.

Porast cijena energenata nije zaustavljen pa se već prvih dana rujna može očekivati novi udar od pet posto skuplje struje za kućanstva i šest za industriju, što je Vlada odobrila. Idućeg se mjeseca može očekivati i dodatno poskupljenje plinajer je Inin zathjev za povećanje od 16 posto odbijen prije dva mjeseca, ali će ga, saznajemo, ponoviti. Cijene goriva, ako je suditi po rekordnim cijenama nafte na svjetskim burzama od 62 dolara po barelu, također će dugoročno rasti, posebno dizelska goriva tijekom zimskih mjeseci. Jesenski udar cijena na građane sasvim sigurno će pogoditi one socijalno najugroženije i siromašne bez obzira na postotke poskupljenja.

Naime, struja je 1. listopada 2000. godine poskupjela prosječno za sve kategorije 6,8 posto, a za kućanstva čak drastičnih 25 posto. Uvođenjem novog tarifnog sustava 2002. godine (iako u HEP-u tvrde da struja tada nije poskupjela) struja je dodatno poskupjela četiri posto jer je praktično ukinut tzv. socijalni popust. I sada, ujesen, naravno dolazi novo poskupljenje od pet posto. Plin koji nažalost koristi samo 33 posto hrvatskih domaćinstava 2000. je stajao 1,45 kuna za prostorni metar, a trenutačno mu je cijena u prosjeku oko 2,05 kuna. Prošle je godine plin poskupio 10-ak lipa, a koliku će mu cijenu podići lokalni distributeri nakon što ga Ina poskupi 16 posto još je nepoznato.

Kako je probijen je i plafon od 60-ak dolara za barel nafte, smatra se da ni cijena od 100 dolara nije nemoguća ni isključena. U tom slučaju, naravno, treba očekivati i poskupljenja na hrvatskom tržištu iako će sasvim sigurno Vlada ili Ina pokušati naći načina (smanjenje marži Ine ili trošarina) kako bi zadržale cijene derivata pod kakvom-takvom kontrolom. Zasad na osam kuna, kao psihološkom granicom.