SPLIT - Nakon što je predstojeće rujansko poskupljenje električne energije definirano u visini od pet posto za kućanstva i šest posto za industriju, Vladu očekuje novi zahtjev za poskupljenje jednog od ključnih energenata. Ina će ponovno tražiti povećanje cijene plina za 16 posto, što joj je bilo odbijeno prije dva mjeseca.

Kako je cijena barela nafte na američkom tržištu u srijedu postigla rekordnih 65 dolara, moguće je da početkom jeseni doživimo i trostruki energetski šok. Naime, Vlada može održavati cijene naftnih derivata u postojećim granicama smanjujući trošarine ili inzistirajući na smanjivanju marži od strane Ine, no analitičari predviđaju da bi cijena nafte lako mogla probiti granicu od 70 dolara te se popeti čak i do 100 dolara po barelu. Samo tijekom kolovoza cijena nafte za isporuku u rujnu porasla je za sedam posto, a najnoviji skok pripisuje se strahovima koje potpiruje geopolitika. Bliskoistočne prilike kao što su smrt saudijskog kralja Fahda i svježe podizanje tenzija između Irana i SAD-a oko nuklearnih postrojenja, mogle bi, na žalost, koštati i hrvatskog potrošača.

— Efektom multipliciranja izazvat će se porast troškova proizvodnje i usluga pa će se izlaz, kao i uvijek, tražiti u porastu cijena — komentira prof. Želimir Pašalić, stručnjak za energetiku s Ekonomskog fakulteta u Splitu.

— Mi smo rasipnici. Gubici u energetskim sustavima svrstavaju nas na začelje europskih zemalja. Oko 50 posto vode gubi se u distribuciji, a u sustavu prijenosa električne energije gubitak nam je od 14 do 20 posto. U Sloveniji i Austriji, primjerice, gubitak se kreće između pet i sedam posto. Također, mi smo rasipnici energije u proizvodnji, od proizvodnje kruha do proizvodnje brodova, dok je u svijetu trend smanjenja potrošnje energije po jedinici proizvodnje — kaže prof. Pašalić, smatrajući krajnje neodgovornim što Hrvatska ne primjenjuje nikakve mjere stimulacije štednje.

Posredni efekti poskupljenja energenata u gospodarstvu moći će se procjenjivati nakon nekoliko mjeseci. Što se tiče izravnih efekata na životni standard, Hrvatima donekle može biti utješna činjenica što najveći dio prihoda, za razliku od Europljana, troše na hranu — oko 32 posto.

Nikola BAJTO