Vjesnik: 13. 08. 2005.
BiH na popisu »propalih država«
Tzv. propale počele su privlačiti pozornost jedine supersile, što je vodilo akcijama u Somaliji, na Haitiju, u BiH i na K
osovuBosna i Hercegovina uvrštena je na visoko 21. mjesto Indeksa propalih država (The Failed States Index) u prvom takvom godišnjem popisu koji su sačinili »Foreign Policy« i »Fond za mir«.
U njemu se tvrdi da čak dvije milijarde ljudi živi u državama kojima prijeti kolaps. Pri samom je vrhu popisa 20 »narančastih« država koje se nalaze na rubu propasti. Ispred njih je 20 »crvenih«, sasvim propalih država. Nažalost, BiH je najviše pozicionirana europska zemlja na tom popisu, a slijedi je Ukrajina na 39.
mjestu. Bjelorusija na 43., Turska na 49. i Rusija na 59., pretposljednjem mjestu svrstane su među »žute« države, u kojima aktualna kriza može dovesti do većih problema.Bosna i Hercegovina, po mišljenju stručnjaka koji su sudjelovali u sastavljanju ovog Indeksa, a podsjetimo da je »Foreign Policy« publikacija Carnegijeve zaklade za međunarodni mir, visoko kotira prema nekim od ključnih indikatora propalih država. Prije svega kad je riječ o međunarodnoj intervenciji, neujednačenom razvoju, stanju u sigurno
snim službama te povijesno zasnovanom rivalstvu među različitim etničkim zajednicama.No, BiH se suočava i s drugim problemima: do kraja neriješenim pitanjem izbjeglica i raseljenih, odlaskom u inozemstvo mladih i obrazovanih ljudi... dakle važnim indikatorima da nekoj državi prijeti propast.
Tijekom devedesetih godina propale države potpadale su uglavnom u sferu djelovanja humanitarnih i aktivista za ljudska prava, premda su počele privlačiti pozornost jedine supersile, što je vodilo intervencijama u Somal
iji, na Haitiju, u BiH i na Kosovu.»Za takozvane realiste u vanjskoj politici ove države i problemi koje su stvarale bili su samo distrakcija koja odvraća pozornost od težih geopolitičkih pitanja. Sad je, čini se, svakome stalo.
Opasan »izvoz« iz propalih država, bilo da je riječ o međunarodnom terorizmu, narko-barunima ili arsenalima oružja, predmet su beskrajnih diskusija i zabrinutosti. Ipak, uz svu novostečenu pozornost, još postoji neizvjesnost oko definicije i obujma problema«, piše »Foreign Policy«.
Za BiH, uvrštavanje na ovaj popis nikako nije dobra vijest, posebno u kombinaciji s nekim nedavnim, također pesimističnim procjenama, recimo onima u studiji podržanoj od američkog Nacionalnog obavještajnog vijeća i CIA-e, u kojoj se tvrdi da BiH, skupa s SCG i Albanijom neće do 2020. godine postati članica Europske unije, štoviše mogla bi postati izvor novih nestabilnosti.
Alenko Zornija