RASPRODAJA HRVATSKE VEĆ ODAVNO UIGRANE SHEME ZA KUPNJU PREKO TVRTKE ILI DOMAĆIH LJUDI

SPLIT - Najnovija inicijativa predsjednika Republike Stjepana Mesića o tome kako bi strancima trebalo ubuduće zabraniti kupnju imovine na Jadranu, aktualizirala je ponovno vruću temu (ras)prodaje najvrjednijih priobalnih zemljišta i objekata, koja je u Hrvatskoj toliko uhvatila maha da ovog trenutka nitko pouzdano ne zna koliko i kakvih nekretnina u Hrvatskoj imaju ljudi s inozemnim putovnicama. Predsjednik Mesić kazao je tako da će se "založiti za to da državna imovina, more, otoci i priobalje ne ide u prodaju strancima, već da se daje u koncesije, što bi se trebalo regulirati i posebnim zakonom, dok bi se privatna imovina trebala prvo ponuditi državi ili lokalnoj samoupravi na kupnju".

Iako se ni do sada more i javno pomorsko dobro u njegovu okruženju nisu mogli ni kupiti ni prodati, ostaje ipak onaj dio državne imovine, a to su vrijedne parcele, osobito turističkog zemljišta uz more, koje su već godinama predmet rasprava kako ih zaštititi i sačuvati od rasprodaje. Stoga Predsjednikova inicijativa dolazi zapravo na već pripremljen teren po kojemu je Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka zajedno s Vladom već praktično izradilo Zakon o turističkom zemljištu koji bi ove jeseni trebao biti i proceduralno prihvaćen.

Iako Zakon još nije ugledao svjetlo dana, više puta je objelodanjeno da su njegove osnovne postavke da se zemljište ne prodaje, nego daje u koncesije, ali njime bi se upravljalo na razini lokalne samouprave. To onda ostavlja za sada otvorenim pitanje hoće li ga grad, mjesto ili općina moći u konačnici prodati privatniku bez državne suglasnosti?! Bez obzira kako će taj dio zakona biti definiran, do sada se nigdje nije spominjala mogućnost da se kod prodaje turističkog zemljišta razgovara na razini razlike između domaćih i stranih investitora. Predsjednik Mesić stoga je ipak prvi put javno kazao kako je njegovo mišljenje da u tim transakcijama nipošto ne bi smjeli sudjelovati investitori sa stranim putovnicama!

I dok se u privatnim prodajama nekretnina na Jadranu najčešće može tek gledati kako se stranci nadmeću u podizanju cijena kuća i zemljišta kod nas, koji su nerijetko budući komercijalni turistički kapaciteti čiju vrijednost su stranci otkrili prije nas samih, kod nekretnina u državnom vlasništvu još se nešto ipak dade spasiti za buduće generacije Hrvata koji će živjeti na ovim prostorima. Prema podacima Ministarstva vanjskih poslova, na osnovi reciprociteta do kraja prošle godine su riješena 3444 zahtjeva za prodaju nekretnina strancima, a u tijeku je rješavanje još oko 8,5 tisuća molbi za isti postupak. No, neslužbeno, međutim podaci govore kako su stranci na Jadranu vlasnici već oko 45 tisuća objekata, najčešće na imena svojih tvrtki registriranih u Hrvatskoj ili na imena uslužnih domaćina(?) koji su voljni tu transakciju napraviti u njihovo ime uz nadoknadu! Time se oni zapravo nigdje ne evidentiraju kao strani vlasnici nekretnine u Hrvatskoj, pa su i podaci o tome postali potpuno relativni.

— Upravni odbor Cluba Adriatic donio je načelnu odluku da će se u budućnosti privatizacija tih objekata odvijati po modelu javno-privatnog partnerstva, a radi se o jedinstvenom poduzeću i neće biti pojedinačne prodaje objekata nekadašnje "vojno-odmarališne" namjene. Trenutačno se prodaje tek hotel "Park" u Crikvenici kao izdvojena nekretnina Cluba Adriatic, ali ništa drugo. Mislim da je država i inače puno pažljivija u prodaji tih nekretnina od privatnog sektora. Što se, pak, tiče natječaja za kupnju nekih tvrtki i njihovih nekretnina, tu HFP ne može i ne smije praviti razliku između domaćih i stranih investitora. Ako se prodaje, onda međunarodni natječaj podrazumijeva jednako pravo svakoga da se natječe i dade svoju ponudu — kaže Vedran Kukavica, glasnogovornik Hrvatskog fonda za privatizaciju, koji upravlja državnim vlasništvom.