Vjesnik: 16. 08. 2005.

Moćna zelena mafija pljačka i kupce i seljake

Tko zarađuje na voću i povrću: Građani na tržnicama plaćaju i do dva i pol puta više nego što dobiju poljoprivrednici koji tu robu proizvode

ZAGREB - Cijene domaćeg voća i povrća na putu od proizvođača preko veletržnica do gradskih tržnica narastu u nekim slučajevima i do dva i pol puta! Drugim riječima, građani na tržnicama voće ili povrće plaćaju i do dva i pol puta više od onoga što dobiju poljoprivrednici koji tu robu proizvedu. Najbolje zarađuju razni nakupci i prekupci, svojevrsna zelena mafija.

Dražen Čačić iz Udruge povrćara Hrvatske za Vjesnik je u ponedjeljak kazao da nažalost nitko na neuređenom domaćem tržištu ne može utjecati na "nabijanje" trgovačkih marži na veleprodajne cijene povrća i voća, što ih diktiraju različiti mešetari.

Dodao je da se zbog poremećaja na tržištu, najčešće zbog pomanjkanja svježe robe, može dogoditi da se nektarina na tržnici u Velikoj Gorici prodaje za 15 kuna po kilogramu iako u tamošnjim velikim trgovačkim lancima stoji i dvostruko manje. Inače, kaže Čačić, riječ je o jednoj od najskupljih tržnica u zemlji. Isto tako, bolje upućeni znaju da je tržnica na zagrebačkom Jarunu skuplja od one u Utrinama.

Prema Čačićevim riječima, dampinške cijene velikih robnih lanaca, u prvom redu Konzuma, koji su na početku kolovoza nudili rajčicu za 1,5 kuna po kilogramu, bez obzira na njezinu vrlo lošu kvalitetu, uništili su domaće proizvođače rajčica. Rajčica je od lanjske jeftinija za prosječnih 15 posto.

Hrvatski potrošači osuđeni su na robu iz uvoza jer od voća i povrća za podmirenje domaćih potreba imamo dovoljno jedino mandarina. Sve se drugo mora uvesti iako bismo mogli proizvoditi sve osim južnoga voća.

Najveće su razlike između veleprodajne i maloprodajne cijene u prosječnoj cijeni jabuka, paprika i luka. Tri vrste jabuka, primjerice, imaju prosječnu veleprodajnu cijenu od pet kuna po kilogramu, a na tržnicama se prodaju po prosječnim cijenama od 10 kuna. Dakle, kupci su zakinuti i na cijeni i na kvaliteti robe samo zato što je ona promijenila mjesto na kojemu se prodaje.

Cijene domaće paprike niže su od lanjskih, ali kad se usporede sa cijenama iz istog razdoblja prošlih godina, vidimo da je paprika bila jeftinija od 1998. do 2003.

Trenutačno se paprika prodaje po prosječnoj cijeni od 5,69 kuna po kilogramu na veletržnicama, 8,69 kuna na tržnicama i 10,22 kune u prodavaonicama.

Čačić napominje da na domaćem tržištu voća i povrća cijene prečesto »lete u nebo«. Primjerice, kupcima su trgovački lanci, izvan sezone domaće paprike, nudili papriku iz uvoza i po cijeni od 40 kuna po kilogramu.

Za crveni luk proizvođači dobiju 2,5 kune po kilogramu dok njegova prosječna cijena na veletržnici iznosi 3,10 kuna, a na tržnici blizu šest kuna.

U Udruzi proizvođača smatraju da je rješenje u izravnom povezivanju velikih trgovačkih lanaca s proizvođačima voća i povrća. No, problem je što lanci traže velike količine robe ujednačene kvalitete i standarda od jednog proizvođača ili više njih s jednog područja. U većini slučajeva domaći proizvođači voća i povrća, bez udruživanja u zadruge proizvođača, to ne mogu osigurati, ističe Čačić.

S druge stane, potrošači plaćaju nered na tržištu, jer su, kao i proizvođači koji traže legalan uvoz voća i povrća, kao i utvrđivanje robnih bilanci, prepušteni zelenoj mafiji.

Zelenu tržnicu u Zagrebu okupirali stranci

Na Zelenoj tržnici u Zagrebu zatekli smo stotinjak prodavača voća i povrća iz Zagrebačke županije, Međimurja i Podravine, ali i onih iz BiH i Makedonije, dok je kupaca bilo vrlo malo. Goran Lukačević, proizvođač povrća iz Virovitice, rekao nam je da su trgovački lanci većini kupaca postali prihvatljiviji zbog kartičnog načina plaćanja. Dodao je da nema ništa protiv brojnih stranaca i Roma koji voće i povrće prodaju na Zelenoj tržnici, ali i oko nje.

Mjesečna rezervacija mjesta na Zelenoj tržnici, koja je zapravo parkiralište, stoji 1300 kuna. Nadalje, 150 kuna stoji placarina, a treba platiti i 120 kuna po toni robe.

Strance se na Zelenoj tržnici može prepoznati po tome što njihovi kamioni nemaju registracijske pločice jer ih oni – skidaju. Nedjeljko Knežević iz Pitomače požalio nam se da je zbog neograničenog uvoza domaća proizvodnja voća i povrća postala neisplativa. »Poljoprivreda je postala socijala pa bi bilo bolje da radimo u Caritasu nego na polju«, zaključuje on.

Marinko Petković