Od listopada, građani će vlasničke listove moći izvaditi ne samo u gruntovnicama, nego i kod javnih bilježnika. Uz to što više neće trebati stajati u gruntovnici u redu za dobivanje tog papira, bit će moguće i to da se izvadak za nekretninu u jednom gradu dobije kod bilježnika u drugom gradu. Primjerice, Splićanin koji kupuje stan u Zagrebu, vlasnički list će tako moći dobiti kod splitskog bilježnika.

Uz ove nesumnjive pogodnosti, veže se i jedna loša vijest, a to je da će taksa kod bilježnika za gruntovni izvadak iznositi nekoliko puta više nego što se ta usluga naplaćuje u sudu. Naime, sudska taksa za gruntovni izvadak iznosi 20 kuna, dok će javni bilježnici vjerojatno naplaćivati 60 kuna. Tarifu za tu uslugu treba donijeti Ministarstvo pravosuđa, a može se čuti da su javni bilježnici nezadovoljni iznosom od 60 kuna jer im je on - premali. To i ne čudi, s obzirom na to da se obična ovjera potpisa kod javnog bilježnika naplaćuje šezdesetak kuna. Kako se potpisi moraju ovjeravati na bezbroj dokumenata, neki zagrebački notari dnevno ovjere čak i 70 potpisa, pa je zarada nedvojbena. Izdavanje vlasničkog lista kompliciraniji je i odgovorniji posao od ovjere potpisa pa nije iznenađenje da će notari pokušati od Ministarstva pravosuđa iznuditi višu tarifu za taj posao.

Kod nas ima oko 250 javnih bilježnika, a njihovi poslovi samo se umnožavaju, pa i zarade rastu. Prije nekoliko godina kolala je priča da jedan javni bilježnik u Imotskom prima dječji doplatak jer malo zarađuje. No, vjerojatno ni jedan notar više nije u takvoj situaciji, s obzirom da su osim uobičajenih poslova, notarima prebačene sve nesporne ostavinske rasprave, a takvih je većina. Procjena je da sada notari godišnje vode oko 50.000 ostavinskih predmeta. Iako je to za nasljednike povoljnije jer se ostavinski postupci zakazuju znatno brže nego u sudovima, ta brzina i košta. Naime, u startu je ostavinska rasprava kod notara skuplja za 22 posto, odnosno za vrijednost PDV-a, nego u sudu. Tarife se naplaćuju ovisno o vrijednosti nasljeđa, ali najviše 2500 kuna, a toliko može »odrezati« i sud. Međutim, poznato je da su sudovi često znali »zažmiriti« i procijeniti manju vrijednost ostavinske imovine, da bi nasljednici platili nižu pristojbu. Kod notara to nije slučaj jer iznos tarife pripada njima, i ne šalju ga u državni proračun, kao što to rade sudovi.

Novi izvor zarade za notare bit će i djelomično vođenje ovršnih postupaka. Izmjene Ovršnog zakona koje to omogućavaju stupile su na snagu, a ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt najesen mora propisati i tarifu za taj novi notarski posao. Inače, ministar pravosuđa ima izuzetno velike ovlasti kod notara, jer je isključivo njegovo pravo imenovanje novih bilježnika.