Slobodna Dalmacija: 17. 08. 2005.

AMERIČKA DIPLOMACIJA NASTOJI UMANJITI ZNAČENJE BUSHOVE PRIJETNJE IRANU

Službeni Washington ublažava retoriku

Washington je ponudio objašnjenje prema kojemu se Bushova izjava tumači "povijesnom rutinom" u zaoštrenim situacijama. Također, minimizirana su predsjednikova jamstva Izraelu, koji Iran drži svojom najvećom prijetnjom

WASHINGTON - U nastojanju da amortizira novu rundu diplomatske štete, američka administracija svojski se napregnula kako bi naglasila svoju podršku političkoj opciji rješenja iranskog nuklearnog pitanja, administriranoj od strane Europske unije. Washingtonska diplomacija, iako bez izričite napomene, stavila se u pogon gotovo jedino kako bi umanjila učinke izjave predsjednika Goergea W. Busha, koji je samo koji dan prije posredno najavio kako ni vojna akcija nije isključena s popisa opcija s kojima se Teheran namjerava privoljeti na suradnju.

Iz State Departmenta je ponuđeno objašnjenje prema kojemu se Bushova izjava tumači "povijesnom rutinom" u zaoštrenim situacijama. Na isti način, američka je diplomacija minimizirala predsjednikova jamstva Izraelu, koji Iran drži svojom najvećom sigurnosnom prijetnjom.

Američki je predsjednik, naime, na izraelskoj televiziji u petak bio izjavio kako su u konfrontaciji s Teheranom "otvorene sve opcije". Analitičari su Bushov potez protumačili kao manevar smišljen da bi pomogao izraelskoj vladi održati mir u zemlji u situaciji povijesnog povlačenja s područja Gaze. Postoji realna bojazan, i u washingtonskoj diplomaciji i među izraelskim građanima, da bi upravo napušteni dio okupiranog palestinskog teritorija mogao pasti pod kontrolu Hamasa, koji financira upravo Iran.

Glavni razlog istupa State Departmenta — tvrde u Washingtonu — jest subotnja izjava njemačkog kancelara Gerharda Schroedera koji je kazao kako upotreba vojne sile protiv Irana "ne bi bila primjerena" mjera. Američki promatrači tvrde kako je Bushova izjava Schroederu, zapravo, sjela "kao naručena". Šef Bundestaga je u političkim nevoljama kod kuće: u liku Angele Merkel, vođe kršćanskih demokrata, ima više nego ozbiljnog protivnika u borbi za kancelarski reizbor, te mu je "čvrsta" verbalna konfrontacija s američkim predsjednikom na najbolji mogući način otvorila predizbornu kampanju.

U isto vrijeme, Schroeder je želio naglasiti svoju dosljednost u vezi s američkim ratnim igrama u regiji Srednjeg Istoka. Njemačka je, naime, bila žestoki protivnik američke vojne intervencije u Iraku, s kojom je deložiran diktator Saddam Hussein. Njemački je kancelar, štoviše, američkom predsjedniku uvalio političku lekciju inzistirajući kako Europa i Sjedinjene Države moraju zadržati "snažnu zajedničku poziciju" i nastaviti pregovore s Teheranom o tamošnjem razvoju nuklearnog programa.

"No, svakako moramo skinuti vojnu opciju s liste mogućih opcija", kazao je Schroeder. "Već smo vidjeli da vojna sila nije baš primjerena metoda za rješavanje problema."

Pregovori pod vodstvom Europske unije nisu, međutim, do sada dali gotovo nikakva razultata. Prošle nedjelje, iranski su državni službenici u Teheranu izjavili kako Iran "više nikada" neće suspendirati aktivnosti na konverziji urana, ključnog sastojka za izradu nuklearnog naoružanja. Teheran je, pak, i dalje ostao otvoren za pregovore (s Europskom unijom) o svojemu programu obogaćivanja urana...

Nije čudno da su u Teheranu izrazili spremnost za razgovore samo s predstavnicima EU-a. Naime, prema Washingtonu iranski su političari odaslali, kažu na Beltwayu, "razumljivu retoriku" u obliku kontraprijetnje. Teheran tvrdi kako ima načina da na američke poteze odgovori "još jače".

Glasnogovornik State Departmenta Sean McCormack u ponedjeljak je u Washingtonu glasno pojasnio da će "ova administracija" eventualne kaznene korake protiv Teherana tražiti u obliku ekonomskih i političkih sankcija, preko Vijeća sigurnosti UN-a. SAD će od Irana tražiti da zamrzne proces konverzije urana, da u potpunosti surađuje s UN-ovom Agencijom za kontrolu nuklearnog naoružanja te da objasni "sva neodgovorena pitanja" u vezi sa svojim nuklearnim programom.

A što se Bushovih "svih otvorenih opcija" tiče, McCormack je objasnio da se radi o izjavi koju bi ponudio "bilo koji predsjednik". "U osjetljivoj situaciji, naprosto je prirodno da se ne želite odreći ama baš nijedne moguće opcije."

Na kraju, pak, McCormack je naglasio kako Sjedinjene Države podržavaju europsku inicijativu te kako rade "vrlo prisno" i s njemačkom vladom u vezi s iranskim slučajem. Iznad svega, vjeruju u Washingtonu, nekako je trebalo pokušati uvjeriti Teheran kako prekoatlantsko jedinstvo u baratanju s iranskom nuklearnom prijetnjom — nije narušeno.

Miroslav COPIČ