Svi veći projekti kupnje za HV moraju uključivati offset programe, tj. obvezu inozemnog dobavljača da povratno ulaže u hrvatsko gospodarstvo

Za kupnju nove vojne opreme, letjelica, vozila i naoružanja koje odgovara standardima NATO-a, Hrvatska će u idućih desetak godina potrošiti gotovo dva cijela godišnja proračuna Ministarstva obrane, odnosno najmanje sedam do osam milijardi kuna.

Za porezne obveznike, međutim, već sada se sa sigurnošću može potvrditi da vojni proračun u idućih desetak godina neće znatnije rasti. Naprotiv, mijenjat će se (i to drastično!) jedino njegova nepovoljna unutarnja struktura, a u MORH-u očekuju da će nakon znatnog smanjenja broja ljudi u HV-u, izdaci za osoblje napokon pasti sa 70 na 50 posto proračunskog udjela, a operativni troškovi biti na otprilike 30 posto. Na taj način, kako su nedavno i najavili iz Ministarstva, za kupnju nove vojne tehnike godišnje će im ostati 20 posto iz ukupne vojne blagajne. Preračunato u kune, to znači da će za modernizaciju HV-a ubuduće odlaziti između 700 i 800 milijuna godišnje, odnosno u idućih 10 godina - između sedam i osam milijardi kuna!

U takvim financijskim uvjetima Ministarstvo bi u idućem desetljeću uspjelo osuvremeniti vojnu tehniku HV-a, te bi - zajedno s Oružanim snagama - postalo vrlo zanimljiv potencijalni generator gospodarskoga razvoja zemlje. Naime, svi veći projekti opremanja HV-a (iznad dva milijuna eura) imaju zakonsku obvezu uključivanja offset-programa, odnosno kompenzacijsku obvezu kojom se od inozemnog dobavljača vojne opreme zahtijeva ulaganje u domaću proizvodnju, prijenos tehnologije ili kupnja proizvoda domaćeg podrijetla.

MORH je modernizaciju podijelio po granama, a najviše detalja dosad je poznato o opremanju Kopnene vojske. U programu nazvanom »Kopno« središnje mjesto dobio je program opremanja pješaštva novim oklopnim vozilima s obzirom da se već dugo zna kako upravo oni najviše nedostaju HV-u.

Pravce razvoja zrakoplovstva i mornarice tek trebaju zacrtati posebni planovi i studije, no obje grane će koristiti nove radarske sustave. Za budućnost mornarice ključan bi, kažu u Ministarstvu, mogao biti projekt izgradnje višenamjenskog ophodnog broda koji bi se radio na domaćim brodogradilištima. Zasad je projekt na razini ideje.

O borbenom zrakoplovstvu također slijede stručne studije. Načelnik Glavnog stožera, general zbora Josip Lucić rekao je, primjerice, da ako se doista želi prizemljiti »migove«, što prije moramo pripremiti odluku o kupnji eskadrile borbenih lovaca zapadnog podrijetla. Kazao je da bi se kupilo od osam do 12 borbenih zrakoplova zapadnog podrijetla, ali i upozorio da se odluku o tipu letjelice ne može čekati više od iduće dvije godine. U javnosti se već rasplamsala rasprava, spominje se više opcija, no politička odluka tek slijedi. »Favorita« zasad nema, no čini se da su u blagoj prednosti proslavljeni američki lovac »F-16« i švedski »grippen JAS 39«.

Poznati domaći analitičari smatraju da se švedski koncern SAAB već potvrdio kao odlična opcija, posebice nakon nedavno ugovorene isporuke po jedne eskadrile »grippena JAS 39« Mađarskoj i Češkoj te početka preobuke njihovih pilota koji, kao i naši, trenutačno lete na ruskim »migovima«. S druge strane, ne zanemaruju činjenicu da su naši piloti već vježbali s američkim lovcima pa se slobodno može reći da je ispred Hrvatske težak odabir.