Dio sporazuma kojim je Splitska banka dobila u zakup prostorije Fine, ali i njezine djelatnike za obavljanje komercijalnih poslova već je poništila Narodna banka, a ostatak ugovora istražuje USKOK nakon podnošenja kaznene prijave

Spornim ugovorom HVB-u, odnosno njihovoj hrvatskoj filijali Splitskoj banci, omogućeno je da svoje usluge ponudi u 33 poslovnice širom Hrvatske, i to uglavnom u sjevernom dijelu zemlje. Naime, Splitska je banka imala sasvim dobru pokrivenost poslovnicama u njihovom tradicionalno jakom kraju, Dalmaciji. Svoju su uslugu nastojali proširiti i na sjever države, a to su postigli ugovorom s Financijskom agencijom potpisanim 31. srpnja 2003. godine, koji je u ime jedne od financijski najvećih ustanova u Hrvatskoj potpisao tadašnji predsjednik Uprave Đuro Popijač.

No, taj je ugovor postao jako sporan dolaskom nove Uprave na čelu sa Zoranom Maksićem. Kako je spis danas na obradi kod USKOK-a, detalji se ne mogu doznati, no prema neslužbenim informacijama nepravilnosti su prijavljene nakon pregleda koji je obavila interna kontrola Fine. Naime, dio tadašnjih i sadašnjih direktora Fine, neslužbeno se doznaje, ugovor je doživljavao poprilično »mutnim«, pogotovo što se na takvo iznajmljivanje prostora jednoj tržišnoj banki išlo bez bilo natječaja.

Rezultati istrage bili su takvi da se, po njihovom mišljenju, smatralo da ima materijala za podnošenje kaznene prijave koja je podnesena Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu. Tamo su pak nakon proučavanja materijala zaključili da je slučaj u domeni USKOK-a, kojem je spis na kraju i proslijeđen. Inače, ugovorom s HVB-om Fina se obvezala pružati usluge u ime i za račun Splitske banke, a banka je snosila troškove bruto plaća Fininih djelatnika koji će raditi za njih. Također, HVB bi platio i obuku službenika Financijske agencije kako bi uslugu pružali na razini komercijalne banke. Ugovorom je regulirano da se nakon 33 prve poslovnice, koje su dogovorene unaprijed, otvori još 30 podružnica. Banka ugovorom može zatražiti i dodatnih 20 poslovnica. Ugovor je potpisan do 2018. godine.

Iz Financijske agencije nije se moglo doći ni do kakvih podataka o spornom ugovoru, a njihov je Odjel za odnose s javnosti to opravdao poslovnom tajnom. No, da su neki dijelovi ugovora na štetu Financijske agencije zaključila je i Hrvatska narodna banka. Tako je u prosincu 2003. godine, dakle nepunih pet mjeseci nakon potpisivanja ugovora, HNB svojim rješenjem poništio jednu točku ugovora između Fine i HVB-a. Naime, zakonom je naloženo da slični ugovori i sporazumi financijskih institucija moraju proći ocjenu vrhovne Hrvatske bankovne ustanove.

Narodna banka spornim je držala točku sedam sporazuma, kojom je Splitska banka dobila svojevrstan monopol na iznajmljivanje Fininih prostorija i njihovih servisa. Da je taj dio ugovora ostao na snazi, Fina bi prije svakog sličnog davanja prostora u zakup za komercijalne djelatnosti morala iste uvjete ponuditi HVB-u. Tek ako vlasnici Splitske banke ne bi uzeli traženi prostor po istim uvjetima koje ponudi neka druga financijska kuća, Financijska agencija mogla bi potpisati sporazum s, primjerice, nekom drugom bankom. Kako je HNB poništio tu točku sporazuma, Fina nije imala problema s potpisivanjem ugovora s drugim tvrtkama te danas u prostorima Financijske agencije djeluju i Podravska banka, PBZ Invest fondovi, Zagreb osiguranje i Raiffeisen stambene štedionice. U Splitskoj banci jučer nisu imali komentara o ovom slučaju, jer nisu ni upoznati s postojanjem kaznene prijave.

D. RADALJAC

- Fina je preko noći ostala bez svoje glavne djelatnosti, a Upravi na čelu sa mnom bio je zadatak spasiti jednu od najvećih financijskih ustanova. To je kao da HEP-u odjednom zabranite da prodaje struju. S mnogim smo bankama razgovarali, a s HVB-om smo potpisali i sporazum o poslovnoj suradnji. Nije se radilo o nikakvoj prodaji ili iznajmljivanju, već o svojevrsnoj »prodaji posla«, kojom je spašeno odmah 120 radnih mjesta, a do kraja ugovora se radilo o nekih 400 zaposlenika koji ne bi završili na ulici, objašnjava Đuro Popijač. Prema njegovim riječima, nije bio upoznat s postojanjem kaznene prijave.

Iako su novinari još sredinom srpnja poslali upit USKOK-u s pitanjima o istrazi koja se vodi o sporazumu između Splitske banke i Fine, ta državna institucija do jučer nije našla vremena ili želje da odgovori. Iz USKOK-a nije stigao čak niti stereotipni odgovor da o postupcima koji su u tijeku ne može govoriti. Tako je jedini pisani dokaz da je postupak u tijeku obavijest Županijskog državnog odvjetništva u kojem se navodi da je spis koji se vodi proslijeđen USKOK-u s obzirom na to da su kaznena djela koja su navedena u domeni rada tog državnog ureda.