Slobodna Dalmacija: 22. 08. 2005.
ANALITIČARI BANK AUSTRIA CREDITANSTALT PROGNOZIRAJU
Hrvatska 2010. članica EU-a
Hrvatska će se pokušati pridružiti europskom tečajnom mehanizmu (ERM 2) čim prije, vjerojatno do sredine 2010. godine, nakon čega bi se mogla, najmanje dvije godine kasnije, pridružiti i euro-zoni ukoliko uspije uvesti potrebne reforme po pitanju proračunskog deficita
Hrvatska će započeti pregovore za pristup Europskoj uniji u narednih nekoliko mjeseci, mišljenje je ekonomskih analitičara Bank Austrie Creditanstalt (BA-CA), koje prenosi HVB Splitska banka.
"Zbog izraženog skepticizma među sadašnjim članicama EU-a o pitanju daljnjeg proširenja Unije, pregovori bi mogli biti otežani i potrajati dulje nego se isprva očekivalo. No usprkos tome, Hrvatska ima solidne šanse da postane članicom EU-a u 2010. godini", izjavili su ekonomski stručnjaci BA-CA, također članice HVB Grupe.
Oni ocjenjuju i da je, vezano za uvođenje eura, Hrvatska već postigla solidan napredak po nekim Maastricht kriterijima dok će joj pak osnovnu teškoću predstavljati ispunjenje uvjeta u vidu maksimalnog proračunskog deficita u iznosu 3 posto BDP-a. Taj deficit lani je dosegao skoro 5 posto BDP-a te se očekuje da se neće poboljšati ni ove godine s obzirom na usporenu stopu rasta. Istodobno javni dug konstantno raste, premda umjerenim tempom, te se očekuje da neće nadmašiti 60 posto BDP-a. Relativno niska stopa inflacije blizu je prihvatljivih 2,3 posto dok je i za dugoročnu kamatnu stopu poprilično izgledno ispunjenje uvjeta. Osim toga, kuna je vrlo stabilna u odnosu na euro, ocjenjuju analitičari.
"Stoga smatramo da će se Hrvatska pokušati pridružiti europskom tečajnom mehanizmu (ERM 2) čim prije, vjerojatno do sredine 2010. godine, nakon čega bi se mogla, najmanje dvije kasnije, pridružiti i euro-zoni ukoliko uspije uvesti potrebne reforme po pitanju proračunskog deficita", zaključuju oni.
Ujedno smatraju da se nove članice EU-a, kao što su Poljska, Češka i Mađarska, vjerojatno neće pridružiti euro-zoni prije 2010. godine, dok su neke manje zemlje središnje i istočne Europe na dobrom putu da uvedu euro početkom 2007.
"Euro će za manje od 18 mjeseci postati službena valuta u Estoniji i Litvi, te u Sloveniji", izjavila je Marianne Kager, glavna ekonomistica Bank Austrie Creditanstalt.
Estonija, Litva i Slovenija su već ispunile gotovo sve uvjete za uvođenje eura: proračunski deficit im je poprilično niži od 3 posto, ukupni javni dug je dosta ispod dopuštenih 60 posto BDP-a, dok je dugoročna kamatna stopa ispod 5,2 posto. Valutni tečajevi su stabilni. Jedino je inflacijska stopa ta koja trenutačno nadmašuje dopušteni maksimum od 2,4 posto. BA-CA očekuje da će ove tri zemlje na
vrijeme ispuniti sve uvjete kako bi uvele euro 1. siječnja 2007. Njihova je prognoza da će se Letonija pridružiti eurozoni 1. siječnja 2008.Sve je izvjesnije da će Slovačka uspjeti ispuniti kriterije iz Maastrichta kako bi mogla uvesti euro u 2009. godini, kaže Marianne Kager. Ostale zemlje kandidati iz srednje i istočne Europe čine kvalitetan napredak na putu k Europi tako da bi Bugarska i Rumunjska mogle ući u EU u 2007. ukoliko ispune tražene uvjete i pronađu način da riješe nedavno nastale političke t
urbulencije, stoji u analizi BA-CA.Ljubica VUKO
Prepreke za euro-zonu
Marianne Kager ne očekuje ulazak Poljske, Češke i Mađarske u euro-zonu prije 2010. godine. Glavnu prepreku ranijem usvajanju eura čini spori napredak u konsolidaciji proračuna tih zemalja. Premda je Pakt stabilnosti i rasta bio revidiran kako bi se troškovi mirovina djelomično isključili iz proračunskog deficita, ove tri zemlje će značajno nadmašiti granicu od 3 posto BDP-a u 2005. te će tek polaganim tempom nastaviti k ispunjenju tog c
ilja.