Glas Istre: 23. 08. 2005.
ŠOKANTNO IZVJEŠĆE EUROPSKOG SUDA O PRAVU NA SUĐENJE U RAZUMNOM ROKU
I Vrhovni i Ustavni sud krše ljudska prava
Vrhovni sud u četiri je slučaja odgađao donošenje presuda u građanskim parnicama i kaznenim predmetima. Ustavni sud u nekoliko slučajeva nije utvrdio povredu prava na razumno suđenje iako su sporovi trajali više od deset godina
ZAGREB - Europski sud za ljudska prava utvrdio je da se problem kršenja prava na pravično suđenje u razumnom roku ne pojavljuje samo na nižim, već i najvišim sudovima u Hrvatskoj. U Strasbourgu je utvrđeno da je Vrhovni sud postupao neopravdano i previše dugo, i to gledajući samo prvu polovicu ove godine. Duže od tri godine u četiri je slučaja odgađao donošenje presuda u građanskim parnicama i kaznenim predmetima. Iznimka nije ni Ustavni sud.
U tri slučaja Europski sud je utvrdio da odgađanje donošenja presude dulje od tri godine pred Ustavnim sudom predstavlja povredu prava na suđenje u razumnom roku, kao jednog od temeljnih ljudskih prava. Ti se primjeri navode u najnovijem izvješću Misije OESS-a u Hrvatskoj, koja dijeli zabrinutost domaćih institucija koje se bave zaštitom ljudskih prava zbog sporosti sudova. Zabrinutost je izražena i zbog Sabora, koji ignorira te probleme.U izvješću se ističe i pozitivna uloga Ustavnog suda kao glavnog nadzornog tijela, koje u sve više slučajeva donosi odluke u korist građana koji su podnijeli ustavne tužbe zbog dugotrajnih suđenja.
Prošle godine građani su podnijeli oko 550 takvih tužbi, a povreda prava utvrđena je u više od 50 posto slučajeva. U prvih pet mjeseci ove godine podneseno je čak 610 tužbi, a od 288 rješenja povreda je utvrđena u čak 62 posto slučajeva. Najduže nerazumno suđenje bilo je pred splitskim sudovima, kojima ni 32 godine nisu bile dovoljne za donošenje pravorijeka. U tom, kao i drugim s
lučajevima, građanima je dodijeljena novčana naknada, a sudovima je naređeno da u određenom, kraćem, roku donesu presudu. Ukupan iznos naknada u 505 slučajeva u kojima je utvrđeno kršenje prava na pravično suđenje u razumnom roku u proteklih godinu dana doseže 618 tisuća eura. Istodobno, napominje se da Ustavni sud u nekoliko slučajeva nije utvrdio povredu prava na razumno suđenje iako su trajali više od deset godina pa su građani zadovoljštinu dobili tek na sudu u Strasbourgu.Napominje se da takvi slučajevi dovode u pitanje postojanje učinkovitog pravnog sredstva za zaštitu od dugotrajnog suđenja pred domaćim sudovima.
OESS zamjera zakonodavcu što još nije reagirao na upozorenje Ustavnog suda na prenatrpanost tužbama zbog dugotrajnih suđenja i prijedlog za otklanjanjem tog opterećenja, koje prijeti blokadom rada ove institucije.
U izvješću se pozivaju i na ocjenu pučkog pravobranitelja o nepostojanju učinkovitog pravnog sredstva za sprječavanje sporosti u sudstvu, ali i u sustavu državne uprave. Napominje se da Vlada i Sabor, kao i u slučaju inicijative Ustavnog suda, nisu reagirali ni na niz prijedloga pučkog pravobranitelja za unapređenje stanja u sudstvu i državnoj upravi.
G. GRBIĆ
OESS protiv sudaca u izbornim povjerenstvima
Gomilanju zaostataka u sudstvu, po ocjeni OESS-a, doprinosi i sudjelovanje sudaca u radu izbornih povjerenstava. Ta nesudačka dužnost odnijela im je samo u prvoj polovici ove godine više od 20 posto radnog vremena. Po njihovom mišljenju, reforma pravosuđa usko je vezana s reformom izbornog sustava, u kojem suci više ne bi smjeli biti angažirani. Podupiru stoga prijedlog Zakona o Državnom izbornom povjerenstvu, koji je u saborskoj proceduri, a po kojem će DIP biti posebno, stalno državno tijelo, bez sudaca.