Išli bismo u tzv. sustav bonus-malus poput osiguravatelja u drugim područjima, primjerice osiguranja automobila. Radno aktivno stanovnišvo mjesečno plaća policu dopunskog zdravstvenog osiguranja 80 kuna, umirovljenici 50 kuna. Cijena police nije se mijenjala već tri godine pa razmišljamo o tome da ju poskupimo, ali i da uvedemo određene beneficije za one koji policu plate za cijelu godinu.

Zatim, vrijednost police je ista za one koji je koriste svakodnevno kao i za one koji ju uopće ne koriste. Stoga bismo osiguranicima koji je u tekućoj godini ne koriste, u sljedećoj odobrili određeni popust od primjerice 10 posto. I obrnuto kaže Bergman. Dodaje da je još rano iznositi detalje, jer se ovih dana radi na simulacijama nekoliko različitih modela novog dopunskog zdravstvenog osiguranja. Cilj je naravno da se u taj sustav privuče što više ljudi i što zdravijih ljudi. Sada ih je oko 650.000, ali čak 65 posto umirovljenika.

Stoga je dopunsko zdravstveno osiguranje prošle godine poslovanje završilo sa 137 milijuna kuna minusa. To je pokriveno iz obveznog osiguranja, ali je jasno da bi dopunsko osiguranje po ovakvom modelu izvan HZZO-a vrlo brzo bankrotiralo smatra Bergman. Valja objasniti da plaćanje administrativne pristojbe ni na koji način nije povezano s policom dopunskog osiguranja, odnosno da to što je pacijent vlasnik dopunske police ne znači da je i oslobođen plaćanja administrativne pristojbe. Kako je novac skupljen pristojbama prihod HZZO-a, za prikupljeni iznos HZZO će umanjivati mjesečni limit liječnika u primarnoj zaštiti.Treba još vidjeti u Ministarstvu financija postoji li mogućnost da se gotovina što se skupi i ostane u ordinaciji, te da se prebije preko mjesečog paušala, odnosno glavarine. Ne bude li to moguće, liječnici će biti obvezni novac uplaćivati na poseban račun državnog zdravstvenog osiguranja.

Jasno mi je da je za liječnike posao naplaćivanja adminstrativne pristojbe dodatno opterećenje uza svu silu administriranja kojima smo ih već zatrpali. Ali, realno, tih 300 do 400 milijuna kuna, koliko se može prikupiti, jedini je dodatni izvor novca na koji u zdravstvu možemo računati u sljedećoj godini s obzirom na to da sve naznake idu za tim da zdravstveni proračun za 2006. neće biti veći od ovogodišnjeg, 14,6 milijardi kuna kaže dr. Berman, svjestan da novac od administrativne pristojbe ne može bitnije pomoći u pokrivanju zdravstvenih troškova i gubitaka u sustavu. Rješenje je jedino prava reforma zdravstvenog osiguranja, za što je potrebna "hrabra vlada", a nadam se da to ova vlada jest. U suprotnom, bojim se da ćemo dugo umirati kaže Bergman.