UDAR NA DŽEPOVE UZ NAJAVLJENO PODIZANJE CIJENA U DRŽAVNOM SEKTORU

Međutim, ovaj je trenutak nejasno čija bi to inicijativa bila jer je aktualni ministar zdravstva Neven Ljubičić nema na temelju čega najaviti, budući da novi zakon o zdravstvenom osiguranju ne mijenja ništa u paketu osnovnog zdravstvenog osiguranja, a zakon o dobrovoljnom osiguranju nije napravljen. S druge strane, iz dosadašnjih je događaja oko tih zakona jasno da situacijom iz sjene upravlja bivši ministar Andrija Hebrang koji je u srpnju uspio politički izgurati svog nasljednika s mjesta šefa Povjerenstva za izradu osiguravateljskih zakona.

Medijske najave o poskupljivanju primarne i sekundarne zdravstvene usluge mogu se držati dijelom sustavnog financijskog upropaštavanja državnog zdravstva, na uštrb privatnog. HZZO već trpi zbog neopreznih i neutemeljnih najava koje je zdravstvena administracija puštala kroz medije, pa je tako samo radi višemjesečnog zastrašivanja javnosti uvođenjem administrativnog troška po receptu, potrošnja lijekova u srpnju skočila više od 30 milijuna kuna. Najtragičnije je, međutim, što se zbog nejasnih odnosa između Ljubičića i Hebranga uopće ne zna tko vlada tom situacijom.

Preuzevši sektor zdravstva nakon Hebrangove bolesti, Ljubičić je došao na teren koji je prethodnik usmjeravao pozivajući se na navodne preporuke MMF-a o uvođenju doplata u zdravstvu. Ljubičić je u travnju postao šef Povjerenstva za izradu novih zakona o osiguranju, a cijeli je zakon o osnovnom zdravstvenom osiguranju trebao dovršiti do konca lipnja, jer je tako dogovoreno s Monetarnim fondom. Budući da su se očekivali socijalni nemiri zbog uvođenja doplata u zdravstvu, Ljubičićeva je ideja bila da se formira "tehnička" radna skupina za izradu zakona i "politička" koja bi bila sastavljena od stranačkih predstavnika koji bi pristali na konsenzus.

Političkoj se radnoj skupini, međutim, digla kosa na glavi od same ideje da bi osiguravala političku potporu "naslijepo", nepostojećem zakonu u kojemu je jedina sigurna stvar da će dodatno naplaćivati zdravstvene usluge od bolesnih, pa je Ljubičić iduća dva mjeseca proveo baveći se kupovanjem dobre volje da provede bilo kakve mjere u sustavu. Prema dobro obaviještenim izvorima, na koncu je samo dva dana prije 11. lipnja, kada je zakon u Dubrovniku trebao biti predstavljen regionalnom direktoru Svjetske zdravstvene organizacije, preko noći s ljudima iz HZZO-a izradio prezentaciju koju je prvi put javno predstavio 9. lipnja.

Medijski odjek te prezentacije, u kojoj se najavljivalo da će sve usluge u zdravstvu plaćati svi pacijenti, bio je tako loš da je dan nakon, u kasnim večernjim satima, otkazana dubrovačka konferencija. Prema pouzdanim izvorima, ovo se dogodilo nakon hitnog poziva na sastanak što ga je premijer osobno uputio ministru zdravstva, tražeći od njega da sve stornira i preispita svoje stavove. U srpnju je zbog toga na mjesto šefa Povjerenstva postavljen Hebrang, zbog čega su počele ozbiljne spekulacije da se kani vratiti na vodeće mjesto u zdravstvu.

Ljubičićeve ideje su brzinski prepravljene kako bi zakon mogao stići dogovor s MMF-om i ući u hitnu saborsku proceduru, što je i učinjeno, ali tako da se nije napravio nijedan bitan zahvat. Uvedena je administrativna taksa, ali je ograničena na maksimalnih 30 kuna mjesečno, dok je cijelo pitanje osnovnog paketa zdravstvenih usluga, liste lijekova i participacija ostalo neriješeno i nereformirano. U skladu s time, nitko ovaj trenutak ne zna hoće li HDZ pristupiti izradi obećanog zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, jer njega ne može biti bez izmjena u osnovnom. Zbog neopravdanog straha koji su Zakon o osnovnom osiguranju i MMF stvorili kod građana, a radi akumulacije kućnih zaliha lijekova prije njegove primjene početkom listopada, nakon njegova usvajanja skočila je potrošnja lijekova.

— Zamisao poskupljenja polica je samo jedna od simulacija, ne znaći da će to proći. Radi se o političkoj odluci. Osobno, bilo bi mi drago da nam dopunsko preuzmu privatni osiguravatelji jer nam ono ionako radi gubitak. Privatnici, to znate, imaju drukčiju logiku poslovanja, njima vam dolaze mladi i zdravi ljudi, dok nama dolazi starija, kronično bolesna populacija, od koje samo generiramo minus — izjavio je Većeslav Bergman, direktor HZZO-a.