Vjesnik: 31. 08. 2005.

Kako ublažiti poskupljenje nafte

DARKO MARKUŠIĆ

Najnovijim poskupljenjem dizelskoga goriva i dijela motornih benzina nastavlja se udar na životni standard hrvatskih građana. Naime, iako nenajavljeno, dizel je poskupio od 1,5 do 4,7 posto, a super plus 98 za tri posto.

Cijena litre bezolovnog benzina (eurosuper 95) ostala je ipak nepromijenjena - niža od osam kuna. Hrvatska, međutim, nije izuzetak. Cijene naftnih derivata poskupljuju ovih dana u gotovo svim zemljama, a na američkom tržištu barel sirove nafte premašio je kratkotrajno i 70,8 dolara, da bi se naftom u utorak trgovalo na razini od oko 68 dolara.

Budući da je litra eurosupera 95 ostala ispod osam kuna, zasad su izostale i ranije najavljene mjere Vlade za ublažavanjem udara na životni standard hrvatskih građana. Hrvatska vlada tako je uspjela, u dogovoru s Inom i njezinim strateškim partnerom, ublažiti poskupljenje naftnih derivata. Time je dobila i dodatno vrijeme za pripremu mjera kojima bi trebala olakšati život građanima nakon niza poskupljenja naftnih derivata.

Iako se o karakteru spomenutih mjera ne zna ništa, ne treba biti previše maštovit. Naime, dok su zemlje srednje i istočne Europe utjecaj skupljega goriva na životni standard rješavale u pravilu odricanjem od dijela trošarina, odnosno smanjivanjem posebnog poreza na naftne derivate, Belgija je ovih dana odlučila svakom kućanstvu iz proračuna isplatiti 75 eura (oko 555 kuna). Belgijsku će vladu to ukupno stajati oko 300 milijuna eura. O sličnom potezu razmišlja sada i francuska vlada. Kad bi u Banskim dvorima odlučili slijediti belgijski potez, o čemu se zasad i ne govori, to bi državni proračun stajalo otprilike 800 milijuna kuna. Hrvatski birači takav potez sigurno ne bi zaboravili.