Glas Istre: 31. 08. 2005.

UNATOČ NAJAVAMA O STABILIZACIJI TRŽIŠTA, INA POBIJEDILA VLADU – POSKUPJELI SVI DIZELI, LOŽIVO ULJE I BENZIN SUPER PLUS 98

Tornado napuhao cijene goriva i u Hrvatskoj

Nakon što je u ponedjeljak cijena nafte i na europskom tržištu skočila na 70 dolara po barelu, Vlada je pristala na zahtjeve Ine

ZAGREB - Cijene svih dizelskih goriva na Ininim crpkama od jučer su veće od 1,5 do 4,7 posto, motorni benzin super plus 98 skuplji je za tri posto i košta 8,50 kuna. Ostali su derivati zadržali iste cijene. Najviše je, čak 4,7 posto, poskupio plavi eurodizel i sada košta 4,48 kuna, eurodizel će se prodavati po 7,40 kuna, a dizel po 7,30 kuna. Loživo ulje skuplje je za 2,9 posto i košta 4,52 kune.

Ina je cijene svojih derivata promijenila bez prethodnog upozorenja javnosti, što joj je dosad bilo običaj, a odluka o tome donesena je, potvrdili su nam u Ministarstvu gospodarstva, tek u ponedjeljak oko 20 sati. Dotad su Ina i Vlada pregovarale o cijenama i stav Vlade je bio da one ne bi trebale rasti. Od Ine je, kažu naši izvori, traženo da ovoga tjedna ne podiže cijene te da Vladi ostavi još dva tjedna za analizu situacije. Naši izvori tvrde da je do vikenda Ina bila sklona takvom raspletu, ali da je u ponedjeljak pred Vladu izašla sa zahtjevom da cijene ipak rastu. Naime, srednja vrijednost cijena naftnih derivata na Mediteranu u posljednja dva tjedna, što je jedan od kriterija za određivanje cijena, Ini je omogućavala poskupljenje. No ta je tvrtka, navodno, bila spremna popustiti zahtjevu Vlade.

Međutim, već u ponedjeljak Ina je došla sa zahtjevom za poskupljenje jer je i na europskim tržištima cijena nafte skočila na 70 dolara, kao i u SAD-u, gdje je to posljedica tornada u Meksičkom zaljevu. Nakon toga su cijeli ponedjeljak trajali pregovori Vlade i Ine, tek navečer oko 20 sati dogovoreno je da će naftni derivati poskupjeti od 1,5 do 4,7 posto.

U Ministarstvu gospodarstva sada kažu da će u sljedeća dva tjedna analizirati situaciju i vidjeti što mogu učiniti da bi barem usporili rast cijena, ali ne daju naznake kakvi će biti Vladini sljedeći potezi.

Država kao vlasnik Ine može natjerati tu kompaniju da se više okrene domaćim izvorima nafte, jer iz hrvatskih polja dolazi oko 25 posto njezine proizvodnje. U Ministarstvu gospodarstva napominju da bi u slučaju da Inu ostave bez marže ili da Ina posegne dublje u domaća naftna polja, cijene bile niže, ali da bi to natjeralo ostale tvrtke na tržištu da derivate kupuju isključivo od Ine i da ih ne uvoze. Takva bi situacija, tvrde u Ministarstvu, za posljedicu imala nedostatak goriva na domaćem tržištu. Tako Vladi, ako doista želi reagirati dok to ima smisla, s obzirom na cijene nafte, ostaje jedino da se odrekne dijela trošarina ili PDV-a.

Super plus 98 8,50 kuna

Plavi eurodizel 4,48 kuna

Eurodizel 7,40 kuna

Dizel 7,30 kuna

Loživo ulje 4,52 kune

Belgijska logika šokirala bi Hrvate

Cijena nafte probila je ovih dana i granicu od 70 dolara. Pametni su analitičari objašnjavali zbog čega se sve to dogodilo, a najzanimljiviji je razlog, naravno, bio uragan u Meksičkom zaljevu. Nakon toga cijena sirove nafte malo je pala, ali ne treba sumnjati da će, kad je jednom došla do 70 dolara, nastaviti i dalje rasti. Problem je to koji Hrvati dijele s Francuzima, Britancima ili Belgijancima. Ista je histerija vladala, primjerice, i prošle godine u kolovozu. Tada se raspredalo što ako nafta nakon dosegnutih 40 dolara po barelu nastavi rasti.

Sve te informacije hrvatski građanin može samo registrirati i čekati ponedjeljak popodne da vidi kakve će cijene ponuditi Ina. Svaki put malo se i ponada jer iz Vlade mu poruče da će država nešto učiniti da bi zaustavila rast cijena goriva.

Znaju ljudi u ovoj zemlji da hrvatska Vlada utječe na kretanje cijena nafte na svjetskom tržištu otprilike kao i na raspored zvijezda ili položaj Saturna, ali ipak se svaki put ponadaju da neće baš do kraja koristiti priliku koju joj pruža svjetsko tržište. Svjesni su oni i toga da se država ne može odreći trošarina iz kojih se grade autoceste na ponos cijele nacije, da Ina mora naplaćivati maržu da bi se dalje razvijala. Ali zar ih stvarno država ne može barem malo poštedjeti naplate poreza na dodanu vrijednost?

Prihod od PDV-a na naftne derivate isplaniran je kad je barel nafte stajao 40 dolara, a država ga naplaćuje sada kada je 70 dolara, znači zarađuje više nego je planirala.

Tom su se logikom vodili u Belgiji, izračunali da su zaradili 300 milijuna eura više i sada će to vratiti svojim građanima i to čekom od 75 eura po kućanstvu. Takav potez u Hrvatskoj je nemoguć, a i opasan, jer bi nakon toga 4,5 milijuna građana doživjelo šok.

Jagoda MARIĆ