Slobodna Dalmacija: 01. 09. 2005.
ZAPLET - VLADIMIR JORDAN, PREDSJEDNIK HRVATSKE STRANKE UMIROVLJENIKA, NAJAVIO PARLAMENTARNU KRIZU
Sporazum HSU-a s HDZ-om je raskinut
ZBOGOM VLADAJUĆOJ KOALICIJI Vlada je promijenila formulu izračuna mirovina bez našeg pristanka. Time je prekršila sporazum bez argumenata, apstrahirala nas kao partnera i stoga mi više nismo u obvezi. U ovoj konstelaciji, ja vam to javno kažem, ne mogu računati s našim glasovima u Saboru
PROTIV ZASTUPNIČKIH MIROVINA Saborski zastupnici četiri godine imaju izvrsna primanja, a kada idu u mirovinu, neka im taj dio uđe u osnovicu i neka idu u mirovinu po zakonu koji se odnosi na sve građane
Nezadovoljni provođenjem sporazuma o suradnji, potpisanog s Ivom Sanaderom, zastupnici Hrvatske stranke umirovljenika mogli bi, kako najavljuju, otkazati "poslušnost" koalicijskoj vlasti i radikalizirati odnose na hrvatskoj političkoj sceni. O tome i nizu drugih pitanja koja materijalno i socijalno tangiraju umirovljeničku populaciju, razgovarali smo s predsjednikom HSU-a Vladimirom Jordanom.
Nekontrolirani rast povlaštenih mirovina
Od potpisivanja sporazuma sa Sanaderovom Vladom, već ste nekoliko puta prijetili raskidom partnerstva. U kakvoj su fazi trenutačno vaši odnosi?
- Kako bi rekli Francuzi, comsi-comsa. Uspjeli smo definirati obvezu Vlade o obeštećenju umirovljenika u skladu s odlukom Ustavnog suda iz 1998.g., što je bila jedna od točaka našeg sporazuma i po meni je to sada samo stvar tehnike. Ali, iznenadilo nas je jednostrano kršenje sporazuma od Vlade, odnosno promjena formule izračuna mirovina bez našeg pristanka. Silom vlasti a ne argumenata.
I kakve su posljedice takva postupka Vlade?
- Očekujemo reakcije naših partnera, umirovljeničkih udruga s kojima ćemo obaviti sastanke i krajem rujna donijeti zaključke. Ali, kad netko prekrši sporazum, on više nije na snazi i ničim nas ne obvezuje.
Malo tko, međutim, vjeruje da ć
ete vi i formalno otkazati suradnju HDZ-u.- Sporazum već jest raskinut. Osim toga, i kod izglasavanja ovog zakona o mirovinskom osiguranju nismo podržali Vladu.
Kada bi se, recimo, sada donosio proračun, da li biste mu dali svoj glas?
- Ne, ne bi imao našu podršku. U ovoj konstelaciji, ja vam to sada javno kažem, ne mogu računati s našim glasovima. Vlada je prekršila sporazum bez argumenata, apstrahirala nas kao partnera i mi više nismo u obvezi.
Njezin je argument da dogovoreni izračun mirovina, koje bi pratile rast plaća, proračun ne može podnijeti.
- To nije istina! U proračunu za ovu godinu s rebalansom, 23,7 milijardi kuna je išlo za mirovine, a oni u obrazloženju govore o 27 milijardi. Nama oko 2,5 posto nose povlaštene mirovine u ukupnom iznosu. A one su rasle nekontrolirano, za 1000 kuna, dok su obične rasle samo 100 kuna. Dakle, sve je jasno.
Izjavili ste da bi zastupničke mirovine trebalo ukinuti. Namjeravate li u tom smislu pokrenuti i konkretnu inicijativu?
- Ako se u osnovicu uzima cijeli radni vijek prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, zašto bi zastupnici bili izuzeti iz toga. Četiri godine svoga mandata imaju izvrsna primanja, a kada idu u mirovinu neka im taj dio uđe u osnovicu i neka idu u mirovinu po zakonu koji se odnosi i na sve druge građane. Zbog čega njih treba tretirati posebnim zakonom? I ovako smo kao društvo podijeljeni po političkim opcijama, a sada potičemo i imovinske podjele. Oni koji nisu išli u drugi obvezni stup, a sad ih je već blizu 500 tisuća, odlaze u mirovinu s prosječno 1466 kuna, a znate da je prosječna mirovina 1824 kune. To je naprosto nepravda. Tražimo da za isto vrijeme plaćanja doprinosa i iste godine radnog staža, ovisno o visini plaće, trebaju biti iste mirovine, bez obzira na vrijeme u kojemu su ljudi išli u mirovinu.
O povratu duga
Pokazalo se da zastupnici konsenzus najlakše postižu o svojim plaćama. Mislite li da bi vaš prijedlog o ukidanju zastupničkih mirovina uopće mogao ući u saborsku proceduru, kamoli biti prihvaćen?
- Ne mogu zasad još to komentirati. Vidjet ćemo.
Pitanje povrata umirovljeničkog duga je napokon definirano. Vjerujete li da će se doista vraćati dogovorenom dinamikom?
- Krajem srpnja ove godine je donesen zakon o mirovinskom fondu, a u međuvremenu je napravljen izračun pojedinačno za svakog umirovljenika. Sada je stvar tehnike kako će se to realizirati. U roku 90 dana svatko treba dobiti izračun i potpisati izjavu koju varijantu povrata preferira. Ako želi u kešu odmah, u prvoj polovini iduće godine bi bilo isplaćeno 50 posto, a 50 posto 2007. g. Tko se odluči za cijeli iznos, isplata bi počela u drugoj polovici 2007. g. Obrađene su 662 tisuće umirovljenika u HZMO-u, a od toga će 423 tisuće dobiti povrat duga. Tehnički dio posla bi trebao biti zaključen do 30. siječnja i idu isplate do 30. lipnja 2006. g. To je zakonska odredba. Time hrvatska država pokazuje da poštuje odluku Ustavnog suda.
Tko ima pravo na nasljeđivanje duga?
- Pravo na povrat duga imaju samo nasljednici onih koji su, na žalost, umrli od 5. kolovoza prošle godine naovamo.
Izlazak na parlamentarne izbore HSU je objašnjavao tezom da samo ukoliko umirovljenici participiraju u vlasti mogu nešto učiniti za poboljšanje svoga položaja. Zbog čega ste se odlučili sudjelovati i na lokalnim izborima?
- Nije cilj HSU-a samo poboljšanje materijalnog položaja umirovljenika, nego i aktivno uključivanje ljudi treće dobi u politički život, a ne da budu na marginama društvenih događaja.
U HSU-u trećina mladih
To ste mogli postići i angažiranjem kroz postojeće političke stranke.
- Zašto ne bismo imali svoju stranku? Mi smo osma europska država koja ima stranku umirovljenika. Naš je cilj da se borimo za poboljšanje materijalnog položaja kroz gospodarski razvoj i to nudimo lokalnim zajednicama. U Šibeniku smo npr. ponudili gospodarski projekt razvoja zone Podi.
Nije li pomalo paradoksalno da umirovljenici nude projekte gospodarskog razvoja generacijama koje dolaze?
- Mi to činimo u suradnji s mladim ljudima. Trećina našeg članstva su mladi.
Zar to nije nelogično?
- Zašto? Naš gospodarski program za njih je prihvatljiv i zato nam pristupaju jer drže da samo provedba takva programa jamči nova radna mjesta, a time i njihovu budućnost.
Mogli su tako osnovati svoju stranku i ponuditi programe razvoja na kojima bi stvarali i vlastite perspektive?
- Odlično! Naše bi se dvije stranke vrlo brzo složile.
Bijeda profesorskih mirovina
- Sramotne su mirovine prosvjetnih radnika i zakon iz 1999. g. Hvale se tom mirovinskom reformom, a žrtvovali su 700 tisuća ljudi. Profesor koji je išao u mirovinu 1. 1. 2000. g., nakon 40 godina staža, dobio je mirovinu oko 2600 kuna. Ako ide sada u mirovinu imat će 1430 kuna, a granica siromaštva u Hrvatskoj je 1615 kuna. Sramotno! Ispravljamo stare nepravde a istodobno stvaramo nove. Jer, za šest godina, po ovom zakonu srednjoškol
ski profesor imat će tek 1300 kuna mirovine.Želimo prijevremene izbore
Govori se da bi potkraj godine, kada svi zastupnici osiguraju pravo na saborsku mirovinu, mogli biti i prijevremeni izbori. Da li biste glasovali za takvu inicijativu?
- Apsolutno. Volio bih da budu što prije jer bez gospodarskog razvoja Hrvatska nema šanse. A vidite koje se teme obrađuju u Vladi i Saboru.
Odlična trgovina
Karlovački slučaj nazvali ste odličnom trgovinom, iako je dojam da ste se tom "razmjenom dobara" s HDZ-om krajnje iskompromitirali.
- Imamo 260 vijećnika u gradovima, općinama i županijama, a imali smo samo tri sporna slučaja postizborne suradnje koja ćemo još istražiti. Prema mojim informacijama, vijećnik HSU-a u Karlovcu je napravio listu od 6-7 zahtjeva za dobrobit umirovljenika. Od besplatnog prijevoza, dodatka na mirovine onima do 900 kuna, prostorije za klub umirovljenika. Točno je da u sporazumu stoji da će HDZ stranci osigurati 20 tisuća kuna mjesečno za rad. Činjenica je, iako je to učinio bez suglasnosti stran
ke, da ga nije vodio osobni interes nego stranački i zato sam i rekao da je odlično trgovao.