IZA ZATVORENIH VRATA ŠTO SU DOGOVORILI PREMIJER I GRADONAČELNIK GLAVNOGA GRADA

- To nisu nikakva nerealna predizborna obećanja jer o projektima govorimo nakon lokalnih izbora i zato sam optimist i u njih apsolutno vjerujem. Radi se o 15 gradskih projekata i tek četiri ili pet onih koje radimo zajednički s Vladom - pojasnio je Milan Bandić.

Riječ je o pronalaženju najboljeg rješenja za dovršetak Sveučilišne bolnice, velikom projektu regulacije toka rijeke Save i gradnje hidroelektrane na Savi, izgradnji terminala u Zračnoj luci Zagreb, donošenju prostornog plana parka Medvednica, gradnji velikog kompleksa ustanova na Trgu pravde, novog građanskog suda i preseljenju zagrebačke gruntovnice, gradnji Muzeja Domovinskog rata, te pronalaženju novih lokacije za Muzej naivne umjetnosti i Hrvatski povijesni muzej.

Na sastanku s premijerom, iako o tome tome nije bilo ni riječi na konferenciji za novinare u Banskim dvorima, Bandić je predložio Vladi i izmjene Zakona o gradnji. Neslužbeno doznajemo da je Sanader prihvatio inicijativu, ali prije konačnog očitovanja želi vidjeti pisani prijedlog koji će mu gradske vlasti uskoro poslati. Bandić želi u članku zakona koji regulira izdavanje građevinskih dozvola ubaciti da se i kapitalni projekti koje planira graditi Zagreb proglase projektima posebna državnog interesa.

Ako bi se promjena prihvatila, Zagreb bi mogao dobiti, kao i u slučaju kada gradi Vlada, lokacijsku i građevinsku dozvolu za ceste i ostale objekte prije nego što se završi postupak izvlaštenja. Iako se promjena čini minimalnom, međutim kada se zna da je u posljednjih vrijeme gradnja vrtića, škola, cesta i svih ostalih objekata ponajviše stopirana zbog razlike u cijeni koju za zemljište traži vlasnik od službene procjene sudskog vještaka, sasvim je izvjesno da bi izmjena zakona mogla donijeti velik napredak u brzini gradnje.

Među kapitalnim projektima o kojima se razgovaralo u zgradi Vlade izdvaja se 15 godina star projekt "Zagreb na Savi" kojim bi se, surađujući s HEP-om i Hrvatskim vodama, regulirao riječni tok te izgradile hidroelektrane. "Projektom se treba umiriti Sava i učiniti plovnom do Zagreba što će imati pozitivne gospodarske, urbane i ekološke učinke. Svi veliki europski gradovi grle svoje rijeke, samo Sava razdvaja Zagreb i to želimo promijeniti. To je golem projekt koji se mora nastaviti u tri ili četiri mandata, a na nama je da ga počnemo", pojasnio je Bandić, procijenivši da bi za taj projekt trebalo uložiti više od milijardu eura.

Sa zanimanjem se očekuju i rezultati javne rasprave koja je u srijedu počela o prostornom planu Medvednice, gdje je, tvrdi Bandić, posebno važno riješiti pitanje sanacije dijela bespravne gradnje pod Sljemenom, odnosno čuti mišljenje struke, što se može, a što ne može sanirati, ali i definirati trasu sjeverne obilaznice i nove žičare. Nekadašnja zagrebačka gradonačelnica, a sadašnja ministrica graditeljstva Marina Matulović-Dropulić drži kako bi tim planom trebalo ispravi nepravdu prema onim vlasnicima zemljišta u podnožju Medvednice koji nisu u građevinskoj zoni, a da se Medvednica istodobno bolje zaštiti.

Po tko zna koji put najavljuje se dovršenje Sveučlišne bolnice, a na čelo Povjerenstva za izgradnju umjesto Andrije Hebranga dolazi Bandić. "Logično je da na čelu Povjerenetva bude gradonačelnik grada koji je uložio 314 milijuna maraka u dva samodoprinosa za izgradnju bolnice", objašnjava Bandić. Ministar zdravstva Neven Ljubičić dobio je težak zadatak da stručnim argumentima presiječe natezanja oko toga tko bi se trebao seliti u tu bolnicu. Prema jednoj varijanti, to bi bio nacionalni bolnički centar s najboljim kadrom i tehnikom, a prema drugoj, u Sveučilišnu bolnicu bi se trebalo preseliti nekoliko starih zagrebačkih bolnica, među kojima se spominju "Sveti Duh" i "Merkur". Odluka o prvom ili drugom rješenju mora biti donesena najkasnije za dva mjeseca.

Zračna luka Zagreb postala je tijesno grlo, pa je dogovoreno da država, Zagreb i Velika Gorica zajednički naprave studiju o mogućim modelima financiranja novog terminala. Posebno važan je i projekt Trga pravde na koji će se preseliti 15 pravosudnih institucija, među kojima i gruntovnica, a Palača pravde bit će prodana. Država će zamijeniti objekt u Vlaškoj 87 za nekretnine u Krajiškoj koje su u vlasništvu Grada, u Krajišku će se preseliti Ministarstvo znanosti i obrazovanja koje sad ima urede na šest lokacija.