Rast uvoza nafte i pad izvoza brodogradnje kumovali su uz ostala nepovoljna kretanja rastezanju deficita vanjskotrgovinske razmjene Hrvatske sa svijetom na 33 milijarde kuna ili gotovo 5,7 milijardi dolara. Za toliki je iznos od siječnja do početka kolovoza uvoz premašio vrijednost izvoza, a prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, izvoz je u tih sedam mjeseci iznosio 29 milijardi kuna ili 4,9 milijardi dolara, a vrijednost uvoza težila je 62 milijardi kuna, odnosno 10,6 milijardi dolara.

Kunska stopa rasta izvoza bila je šest posto, a dolarska 11,4 posto u odnosu na isto razdoblje lani, dok je uvoz izražen u kunama povećan za 7,8 posto, a u dolarima za 13,2 posto. Pokrivenost uvoza izvozom bila je 46,8 posto, a samo je za srpanj iznosila 45,7 posto. Tog je mjeseca izvoz težio 703 milijuna dolara, a uvoz je bio nešto veći od milijardu i pol dolara, što je manjak u robnoj razmjeni produljilo na 836 milijuna dolara, što je za 125 milijuna više no lanjskog srpnja.

Prerađivačka industrija najveći je izvoznik i uvoznik: u sedam je mjeseci izvezla 4,7 milijardi dolara, deset posto više no istog lani, koliko je porastao i njezin uvoz od gotovo 9,1 milijardi USD. U okviru te djelatnosti je i brodogradnja što je u sedam mjeseci od izvoza uprihodila 556,9 milijuna dolara ili 23,3 posto manje no u istom lanjskom razdoblju. Istvremeno je njezin uvoz porastao 4,4 posto na 355,6 milijuna dolara. Kad je o prijevoznim sredstvima riječ, polako u Hrvatskoj gubi dah automanija: na uvoz cestovnih vozila potrošeno je 1,07 milijardi dolara, 3,6 posto manje dolara no tijekom prošlogodišnjih sedam mjeseci. Značajno je povećan uvoz nafte i naftnih proizvoda: u sedam mjeseci uvezeno je 57 posto više no u istom prošlogodišnjem razdoblju, a vrijednost tog uvoza težila je 1,1 milijardu dolara.