Glas Istre: 03. 09. 2005.
ZAŠTO SE ULAZAK U EU U HRVATSKOJ SVE VIŠE KOMPROMITIRA
Del Ponte traži razloge da ne mijenja mišljenje
Haaška tužiteljica nije našla potrebnim pohvaliti suradnju Hrvatske u uhićenju Petrača u Grčkoj. Kao da joj je to uhićenje zasmetalo, pa je dodatne razloge protiv promjene svog mišljenja o Hrvatskoj počela tražiti u načinu proslave »Oluje«
Uhićenje Hrvoja Petrača u Grčkoj i njegove nezapamćene prijetnje premijeru Sanaderu najbolji su dokaz da je Hrvatska na pravom putu u borbi protiv organiziranog kriminala koji je na neki način povezan i s Antom Gotovinom. Zanimljivo je pak da Carla del Ponte nije našla potrebnim pohvaliti suradnju Hrvatske u akciji uhićenja.
Glavna haaška tužiteljica pohvalila je samo grčku policiju iako ona nije bila jedini protagonist. Kao da joj je to uhićenje zasmetalo, jer je u svojim prekjučerašnjim istupima u Bernu samo tražila razloge zbog kojih ne bi trebala promijeniti svoje ranije mišljenje o (ne)suradnji Hrvatske s Haaškim sudom. Kao da se boji mogućnosti da će ostati bez posla.
Primjerice, tužiteljica je godinama inzistirala na tome da se Gotovina krije u Hrvatskoj, a ponekad je govorila da se kreće negdje između Hrvatske i BiH. Nakon uhićenja Petrača u Grčkoj najednom je proširila mogućnost njegova kretanja na cijelu »regiju«. Međutim, tužiteljica je vješto izbjegla priznati da mijenja ocjene. Rekla je da njezine »indikacije i dalje pokazuju da je Gotovina u regiji«, čime je vjerojatno htjela pokazati da je uvijek u pravu.
Haaška tužiteljica upustila se i u ocjene o načinu na koji je u Hrvatskoj proslavljena deseta obljetnica »Oluje«. Kritizirala je vlasti da je »Oluja« prikazivana kao »velika, herojska oslobodilačka akcija hrvatskih snaga, dok su zločini počinjeni tijekom i nakon nje spomenuti samo marginalno«. Nije jasno što Del Ponte zapravo hoće. Zločini su se zaista i dogodili na margini »Oluje«. Je li htjela reći da je cijela akcija bila zločinačka, pa da se prema tome u Hrvatskoj 5. kolovoza slavi zločin?
Sama Carla del Ponte upozorila je jednom prilikom da ona nije zadužena za istinu o tome što se zbivalo na ovim prostorima. »Ja sam tužiteljica, a istinom se bavi sud«, rekla je. Međutim, dojam je da se ne može oteti želji da istodobno bude povjesničarka, političarka i netko tko donosi ocjene što je krivo, a što je pravo. I glavna tužiteljica ima pravo na svoje mišljenje, ali je sigurno da neće promijeniti odnos prema »Oluji« u samoj Hrvatskoj, gdje je tom akcijom oslobođen okupirani teritorij. Dojam je da je haaška tužiteljica u priču unijela »Oluju« ili zato što stvarno misli da je ta akcija bila zločinačka, ili zato da bi pronašla dodatne argumente zbog kojih nakon uhićenja Petrača ne bi trebala ni za dlaku promijeniti mišljenje o hrvatskoj suradnji.
Nakon ovih najnovijih političkih i povjesničarskih ispada Carle del Ponte, javni djelatnici u Hrvatskoj doista će morati paziti da što manje spominju Europsku uniju. Ako se žele boriti protiv kriminala, provoditi gospodarske reforme ili nekako drugačije poboljšavati život u zemlji, morat će izbjegavati da to čine zbog ulaska Hrvatske u EU. Inače, naći će se u škripcu između Europske unije i vlastitih građana, pri čemu bi mogli izgubiti na obje strane.
Sudeći prema indiferentnosti haaške tužiteljice na uhićenje Hrvoja Petrača, kojeg i strani mediji spominju kao šefa podzemlja u Hrvatskoj, ni EU nema namjeru promijeniti mišljenje o Hrvatskoj. Ako jednoga dana i Gotovina bude uhićen u nekoj stranoj zemlji, Carla del Ponte će, prema istoj logici, pohvaliti nju, a Hrvatsku »i dalje« okvalificirati kao zemlju koja »ne surađuje u potpunosti«.
Jasno je da Haaški sud i EU ne treba poistovjećivati, kako su to svojedobno radili protivnici otvaranja Hrvatske prema svijetu. No problem je što je sam vrh EU-a svoje mišljenje o napretku Hrvatske u posljednje vrijeme faktično identificirao sa zadrtim mišljenjem Carle del Ponte. To vide i građani putem televizije.
Ako se tome doda da je hrvatska Vlada preskakanje svake stube u otvaranju pregovora s EU-om tumačila kao »biti, ili ne biti«, postaje očito zašto se ulazak u EU, kao cilj, u Hrvatskoj sve više kompromitira. Prema istraživanju Crobarometar iz kolovoza, već se 57 posto hrvatskih građana protivi ulasku države u EU, dok to podržava samo 34 posto. Ako ne promijeni pristup, i Vladi će se napori da udovolji kriterijima EU-a i Carle del Ponte obiti o glavu – i u inozemstvu i kod kuće.
Branko PODGORNIK