HRVATSKA POSTALA NAJPRIVLAČNIJA DESTINACIJA NA SREDOZEMLJU

Krajnji je čas da Vlada i HTZ od nekog domaćeg instituta naruče studiju koja bi prikazala sve koristi i štete koje je Hrvatskoj rastući turizam donio unazad deset godina, da bi se tako prije idućeg ljeta raspetljale tri strateške dvojbe

Prema zadnjim podacima i procjenama HNB-a i Turističke zajednice, ukupni prihodi turizma u Hrvatskoj se udvostručuju, s tri milijarde eura u 2000. na najmanje šest milijardi u 2005. Prema broju dolazaka stranih turista i noćenja gostiju, domaćih i stranih, početkom rujna se zaokružuje, unazad više od 16 godina, rekordno prometna sezona. No, za razliku od većine analitičara iz medija u državnom ili većinskom inozemnom vlasništvu, koji zbunjeno ili propagandistički u tim rekordima vide samo velike uspjehe hrvatskog tranzicijskog pothvata, ponovno tvrdim: neto koristi (prihodi umanjeni za izdatke, štete, gubitke vlasništva i nadzora) krajnje su - upitne.

Da su kojim slučajem još istinite fraze o »našem« turizmu i o tome da je »turizam najprofitabilnija adresa za izvoz domaćih proizvoda«, tada zahvaljujući najnovijim rekordima državni proračun ne bi bio u kronično opasnom manjku, a stopa rasta BDP-a iznosila bi najmanje sedam, umjesto aktualnih jedva tri posto godišnje, dok bi se stopa nezaposlenosti ljeti smanjivala za više od pet, a ne samo za 1,5 postotni bod.

Da je kojim slučajem Hrvatska poslije 1995. krenula u novi razvoj na temelju vlastite nove koncepcije razvoja, želeći baš preko turizma multiplicirati koristi i od gradnje nove mreže autocesta i od modernizacije željeznice, a osobito prerađivačke i u sklopu nje prehrambene industrije, tada bi spriječila predaju najkvalitetnijih turističkih potencijala (naročito u Istri i u Dubrovniku) stranim vlasnicima, vodila bi bitno drukčiju politiku tečaja (tako da većina domaće ponude bar na domaćem tržištu bude jeftinija od uvozne konkurencije, a ne obratno, kako je već 12 godina!), i ne bi većinu bankarskog i telekom potencijala prepustila strancima.

Najnoviji dokaz da rekordna turistička sezona u Hrvatskoj veći dio koristi donosi stranim, a manji domaćim akterima (proračunu, građanima, poduzetnicima), stigao je jučer od Državnog zavoda za statistiku, čiji analitičari ističu činjenicu da je baš od početka sezone ponovno znatno povećan uvoz u odnosu na izvoz robe te da je nakon više mjeseci njihova proljetnog uravnotežena povećavanja, od početka srpnja naglo povećani uvoz doveo do rekordnog vanjskotrgovinskog manjka.

Ali, kroz HR-turizam buja i uvoz plovila i prijevoznih sredstava svih vrsta, novac usisavaju i sve brojniji uvozni zabavljači, ovdašnje banke u većinskom stranom vlasništvu široke ruke kreditiraju ponajviše uvoz i otkup nekretnina od hrvatskih građana. Uz njih sve veći dio kolača od HR-turističkih rekorda beru i mafijaški krugovi, kroz rastuću ponudu droge, ali i novo divljaštvo, začinjeno cjelonoćnom techno-bukom iz kafića i diskoteka na otvorenom, koje protuzakonitim, nesputanim radom ugrožavaju opstanak većine jadranskih jezgri, čak i kultnu manifestaciju - Dubrovačke ljetne igre. Nakon ove sezone u Jadran su ispuštene i tone štetnog otpada, kojem tužno društvo čine podjednako opasne količine smeća uzduž obale pa čak i u nacionalnim parkovima.

Zato je krajnji čas da Vlada i HTZ od nekog domaćeg instituta naruče studiju koja bi prikazala sve koristi i štete koje je Hrvatskoj turizam donio unazad deset godina, da bi se tako prije idućeg ljeta raspetljale tri strateške dvojbe: treba li većinu potencijala prepustiti strancima ili ne; treba li sve napučeniji Jadran nesputano otvarati vrata masovnom ili cijeli preći na elitni turizam; hoće li i na Jadranu važiti hrvatskih zakoni i EU-standardi ili će se taj prostor trajno prepustiti divljoj gradnji, sivom i crnom biznisu te prijetećoj totalnoj devastaciji.