DIPLOMATSKI PRESING SPEKTAKULARNI REZULTAT DOGOVORA PREMIJERA SANADERA S NAJVIŠIM AMERIČKIM DUŽNOSNICIMA U WASHINGTONU

Uhićenje Hrvoja Petrača, kojega je državni vrh u pismu članicama EU-a označio kao jednog od vođa kriminalnog podzemlja u Hrvatskoj, prvi je i svakako najspektakularniji rezultat dogovora koje je premijer Ivo Sanader za nedavnog posjeta SAD-u postigao s najvišim američkim državnim dužnosnicima. Dobro informirani diplomatski izvori u Washingtonu uvjeravaju međutim da to neće biti niti jedini niti posljednji dokaz nastojanja administracije Georgea Busha da pomogne Vladi Ive Sanadera u obračunu s organiziranim kriminalom, nepoštovanjem sudskih odluka i korupcijom.

Još u lipnju, za boravka hrvatskog izaslanstva u SAD-u, autor ovih redaka uvjerio se da su razgovori premijera Sanadera, ponajprije sa savjetnikom predsjednika Georgea Busha za nacionalnu sigurnost Stephenom Hadleyjem, izašli daleko izvan uobičajenih protokolarnih okvira. To su ubrzo potvrdili i američki diplomatski izvori, koji su tada zatražili da se o detaljima razgovora ne izvještava te da se pričeka dok se ne ostvare prvi konkretni rezultati. U Washingtonu je tada potvrđeno da su američki sugovornici s velikim zanimanjem saslušali informacije premijera Sanadera o problemima s kojima se Hrvatska susreće u borbi protiv organiziranoga kriminala i potrazi za odbjeglim generalom Antom Gotovinom.

Posebna pozornost posvećena je preprekama na koje nailaze hrvatski pravosudni i policijski organi u potrazi za bjeguncima koji su označeni kao glavna prepreka početku pregovora o ulasku Hrvatske u EU ili su pak osumnjičeni kao vođe organiziranih kriminalnih skupina i pripadnici pojedinih mafijaških bandi. Nakon policijskih istraga ili sudskih presuda dio osuđenika pobjegao je u inozemstvo i postao nedostupnim hrvatskim pravosudnim i policijskim organima. Premijer Sanader je, potvrdili su strani diplomatski izvori, također upozorio da pojedine države, bliski saveznici SAD-a na koje Washington ima veliki utjecaj, pružaju čak i utočište ljudima s međunarodnih policijskih tjeralica.

Američki sugovornici obećali su tada premijeru Sanaderu da će proučiti hrvatske zahtjeve te pomoći Zagrebu u obračunu s organiziranim kriminalom. Čak su, otkrili su washingtonski diplomatski izvori, razgovori premijera Ive Sanadera nakratko i prekidani kako bi se izaslanstvima priključili američki eksperti za sigurnosna pitanja. Željelo im se omogućiti da se iz prve ruke upoznaju s hrvatskim zahtjevima.

Glavna tužiteljica Međunarodnog suda za ratne zločine u Haagu Carla del Ponte odbacila je, međutim, mogućnost da nakon uhićenja Hrvoja Petrača, kojega je hrvatski državni vrh označio i kao jednog od organizatora logističke i financijske potpore odbjeglom generalu Anti Gotovini, upali zeleno svjetlo za početak pregovora o ulasku Hrvatske u EU. Upravo zbog takvog odnosa tužiteljice, dio država odlučio je izraziti javnu i nedvojbenu potporu hrvatskim nastojanjima da što prije započne pregovore s EU-om. U organizaciji Europske pučke stranke, udruge narodnjačkih, konzervativnih stranaka desnog centra i njenog predsjednika Martensa, predsjednici vlada Italije, Slovačke, Slovenije, Latvije, Malte, Luksemburga i Grčke uputili su pismo u kojemu su od Europske komisije zatražili da više ne odgađa početak pregovora s Hrvatskom. Njima su se ovih dana pridružila još tri predsjednika vlada, od kojih su dvojica na čelu socijalističkih i socijaldemokratskih stranaka, što njihovim nastojanjima daje posve novu političku dimenziju.

Najprije je svoj potpis na pismo stavio mađarski premijer Ferenc Gyurcsany, inače socijalist, potom predsjednik latvijske vlade Aigars Kalvitis, čelnik narodnjačke stranke, i na kraju je potporu Hrvatskoj dao predsjednik španjolske vlade i vođa socijaldemokrata Jose Luis Zapatero. Premda je jednako dragocjena potpora svake države, ipak intervencija španjolskog premijera ima iznimno značenje jer Zapatero uživa izniman ugled u EU-u, a Španjolska je jedna od vodećih i najutjecajnijih država te asocijacije.

Za prošlotjednog boravka na proslavi 20. obljetnice poljskog sindikalnog pokreta Solidarnost u Gdansku premijer Ivo Sanader sastao se s 12 premijera europskih država, a među njima i s belgijskim premijerom, koji je također obećao pomoć svoje države da Hrvatska što prije započne pregovore s EU-om.

Hrvatska se, međutim, ne samo svojom krivnjom, u posljednje doba našla u paradoksalnoj situaciji: u trenucima dok Vlada Ive Sanadera ulaže maksimalne napore kako bi osigurala funkcioniranje pravne države i kada je napokon ostvarila cijeli niz važnih pomaka u ispunjenju preuzetih europskih obveza, brklja na ulasku u EU i dalje je neumoljivo spuštena. Posljedica je to promašaja svih prethodnih vlada, pa i nekih pogrešnih procjena Vlade Ive Sanadera, ali i bitno promijenjenih međunarodnih odnosa. Riječ je ponajprije o krizi odnosa unutar EU-a izazvanih sukobima oko teksta novog ustava, potresa koje je izazvao prijam deset novih članica, potpuno suprotstavljenih stajališta oko Turske te ostvarenja američkih strateških interesa na Balkanu. Upravo zbog toga Hrvatska je danas udaljenija od EU-a nego prije godinu dana.

Unatoč tomu što se povećao broj država koji podupire Hrvatsku i što je realiziran cijeli niz točaka Akcijskog plana kojim se Vlada premijera Sanadera obvezala da će učiniti sve kako bi pronašla i uhitila odbjegloga generala Antu Gotovinu, činjenica da nekoliko članica EU-a, predvođenih Velikom Britanijom, ne mijenja stajališta te ustrajava u ocjenama da Hrvatska još nije zaslužila početak pregovora sasvim je dovoljna da se ponovno odgodi početak pregovora. A kod tih država ne pomaže puno ni uporno lobiranje i diplomatski napori premijera Sanadera da uvjeri europske političare kako njegova vlada čini sve što je u njenoj moći da riješi problem odbjegloga generala Gotovine. Dio političke i medijske javnosti zbog toga prati putovanja premijera Ive Sanadera po inozemstvu, a posebice je to bilo izraženo za njegova posjeta SAD-u, s velikom dozom podozrenja. Prevladava, naime, dojam da su posrijedi uzaludni pokušaji dobivanja potpore za početak pregovora s EU-om. Međutim, najnoviji razvoj događaja vezanih uz obračun s organiziranim kriminalom, ali i širenjem potpore Hrvatskoj, pokazuje da diplomatske aktivnosti premijera Sanadera ipak nisu ostale bez rezultata.

U zagrebačkom kriminalnome miljeu tek su uhićenjem Hrvoja Petrača postali svjesni da je Vlada premijera Sanadera, uz potporu predsjednika Stjepana Mesića i Sabora, odlučna obračunati se sa svim oblicima organiziranoga kriminala. Mafijaške skupine do sada su, zbog neučinkovitosti, ali i zaštite koje su uživale u policijskim, pravosudnim, pa i političkim krugovima, mogle raditi što im se prohtjelo.

On je uličarskim rječnikom prepunim najgrubljih prijetnji, jeftinom demagogijom te prizemnim udvaranjem političkim ekstremistima i političkim protivnicima premijera Sanadera pokušao vratiti izgubljeni autoritet u kriminalnom podzemlju. Ali i još nešto: obeshrabriti, pa i uplašiti sve one koji su zaduženi za borbu protiv organiziranoga kriminala, te sebe prikazati žrtvom političke urote i političkog procesa.