Večernji list: 13. 09. 2005.

Ovrhe Zagrebačka banka prva objavila popis nekretnina dužnika za prodaju

Na bubnju 45 stanova i kuća neplatiša kredita

Autor: LJUBICA GATARIĆ

Zagrebačka je banka preko svoje agencije specijalizirane za poslovanje nekretninama tržištu ponudila 45 nekretnina nad kojima je pokrenula proces ovrhe. Popis je objavljen na internetu, a nudi nekoliko osnovnih podataka: vrsta nekretnine, mjesto i ulica u kojoj se nalaze, vrijednost na koju je nekretnina procijenjena, ali ne i ime vlasnika čija imovina ide na bubanj.

Zagrebačka banka tako prodaje nekoliko stanova i kuća u Zagrebu, Sesvetama, Samoboru, Velikoj Gorici, Vrbovcu. Ima tu i poslovnih zgrada, voćnjaka, oranica, livada i pašnjaka, a vrijednost nekretnina kreće se od 12 tisuća eura za oranicu u Špičkovini do 740 tisuća eura za poslovnu zgradu u Jastrebarskom.

Lakše utjeruju dugove

Sve su se te nekretnine našle u ovrsi jer su vlasnici prestali otplaćivati bankovni kredit, a postupak Zagrebačke banke uskoro će, prema zakonu, morati slijediti sve druge banke i vjerovnici koji će kretati u postupak prisilne naplate.

Ljetos izmijenjeni Ovršni zakon naredio je Hrvatskoj gospodarskoj komori da do sredine listopada ustroji registar nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom postupku, te da ga kao javni dokument objavi na internetu. Dosad se u Zagrebu godišnje na javnim dražbama prodavalo oko 400 stanova koje su njihovi vlasnici dali pod hipoteku, ali sad će taj postupak biti otvoreniji i javniji nego dosad. Za razliku od banaka koje taje podatke o dužnicima, te nerado govore o problemima s naplatom kredita, novi registar više neće štititi identitet dužnika i vjerovnika, pa bi njegove stranice mogle biti vrlo čitano štivo među građanima koji su pohrlili u banke po stambene, automobilske i druge vrste kredita.

Po 300 zahtjeva

Otkad je izmijenjeni Ovršni zakon stupio na snagu, Višnja Petrušić, direktorica Intervencijskog centra, koji se bavi utjerivanjem obveza po kreditima za automobile i druga vozila, kaže da im je od ljeta posao znatno olakšan.

Mjesečno od banaka dobivamo do 300 zahtjeva za intervencijom. Dosad smo prilično teško dolazili do dužnika, ali sad nam je lakše jer u MUP-u dobivamo podatke o vlasnicima vozila, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje daje nam podatke je li dužnik zaposlen i kod koga, a Fina ima li otvoren obrt ili poduzeće ističe V. Petrušić.

Inače, tri institucije moraju dati tražene podatke o dužnicima svima koji tvrde da će pokrenuti ovršni postupak. Kao primjer kako nove zakonske odredbe idu na ruku vjerovnicima, Petrušićeva ističe nedavni primjer u Jastrebarskom gdje su im trebala samo tri tjedna da dođu u dvorište jednog poduzetnika i zaplijene mu imovinu.

Prije je taj postupak trajao mjesecima. Višnja Petrušić očekuje da će vrlo brzo velikih problema biti s obrtnicima koji su radili na gradnji autoceste i ostali su bez posla.

U svakoj drugoj kući od Plitivica do Splita uzimali su građevinske strojeve na lizing i uključivali se u radove. Sada su ostali bez posla, Bechtel im je ostao dužan, a rate kredita idu ističe V. Petrušić.

Režije utjeruju javni bilježnici

Sud se više ne bavi utjerivanjem dugova za neplaćene račune za struju, plin, vodu, telefone i slično, koji su i dominirali među sudskim ovršnim rješenjima, već se u taj posao uključuju javni bilježnici. Smatra se da će to biti brži i efikasniji način utjerivanja mjesečnih režija, koje je sa zakašnjenjem plaćalo više desetaka tisuća građana. Komunalna poduzeća sama biraju kojega će bilježnika angažirati, a odlučuju i na kojoj će se imovini ovrha provesti. Kako svi preferiraju novac, dužnicima će se moći skinuti cijela plaća sa žiro ili tekućeg računa u banci. Dug do tisuću kuna naplaćuje se automatski, bez pravomoćnosti rješenja o ovrsi.

Zaplijeni se 3000 automobila

Godišnje se zbog neplaćenih kredita zaplijeni oko 3000 automobila, a njihovi će se vlasnici naći u javnom registru samo ako je vrijednost vozila veća od 50 tisuća kuna. Naime, ta je svota određena kao limit za uvrštenje u registar pokretnina. U tvrtkama registriranim za utjerivanje dugova tvrde da su među neplatišama češće vlasnici skupih automobila.

Ovrha i nad dionicama

U postupak prisilne zapljene imovine uključit će se, bar kad je riječ o zakonu, i Središnja depozitarna agencija koja će, zatraži li to vjerovnik, zaplijeniti i dionice te druge dužnikove vrijednosne papire. Dionice će se prodavati prema posebno propisanoj proceduri, a druga će roba u komisione prodavaonice, kojima će HGK davati dozvole za rad.