PROBLEMI S ČIROM Ako Ministarstvo zdravstva, primjerice, procijeni da je za dijagnostiku čira na dvanaesniku potrebno učiniti dva ultrazvučna pregleda godišnje, trošak pacijenta će biti 10 kuna po pregledu i 15 kuna participacije, a zatreba li pacijentu i treći pregled, morat će platiti punu cijenu iz svog džepa ili police dodatnog osiguranja

ZAGREB - Reforma hrvatskoga zdravstvenog sustava prvi je put predstavljena proteklog tjedna na neformalnom sastanku premijera Ive Sanadera sa sindikalnim središnjicama, kojemu se pridružio i ministar zdravstva i socijalne skrbi Neven Ljubičić. Dokument je u posjedu "Slobodne Dalmacije", a iz krajnje nedefiniranog teksta kao novost proizlazi jedino to da će Ministarstvo zdravstva ograničiti broj besplatnih zdravstvenih usluga po određenoj dijagnozi i uvesti paralelnu listu lijekova u čijem će plaćanju pacijenti sudjelovati u većoj mjeri nego u osnovnoj listi.

Dokument ni u prilogu ne sadrži definiranu osnovnu košaricu besplatnih zdravstvenih usluga, sustav participacija, prijedlog lista lijekova, količinu besplatnih zdravstvenih usluga, razrađeni sustav dopunskog osiguranja, a kamoli projekcije financijske dobiti od reforme. Ovako zamišljena reforma osiguranja za pacijente uvodi trošak administrativne pristojbe u maksimalnom mjesečnom iznosu od 30 kuna i dodatno zdravstveno osiguranje kojim će se pokrivati trošak većeg broja zdravstvenih usluga nego će to biti predviđeno po određenoj dijagnozi, te plaćanje lijekova s posebne liste, dok će sustav participacija, odnosno dopunskoga zdravstvenog osiguranja, ostati gotovo isti. Jedina izmjena u dopunskom zdravstvenom osiguranju jest da njegovo poslovanje izlazi iz sustava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i odlazi na privatno osiguravateljsko tržište. Najgrublje rečeno, ako ministarstvo procijeni da je za dijagnostiku čira na dvanaesniku potrebno učiniti dva ultrazvučna pregleda godišnje, trošak pacijenta samo za taj pregled bit će 10 kuna administrativne pristojbe po pregledu i po 15 kuna participacije (ako pacijent nema policu dopunskog osiguranja), a zatreba li mu i treći isti pregled, njegovu će punu cijenu platiti iz svog džepa ili iz police dodatnog osiguranja.

Ministar Ljubičić nam je izjavio da će detaljni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o zdravstvenom osiguranju biti gotov do konca ove godine.

Aktualni zakon poznaje osnovno i dopunsko zdravstveno osiguranje unutar HZZO-a, dok su dodatno i privatno osiguranje u rukama privatnika. Osnovno osiguranje besplatno je za sve osiguranike u određenom opsegu prava koji se definira kao osnovna košarica usluga, dok se sve izvan te košarice podmiruje kroz sustav participacija koje se plaćaju izravno ili kroz policu dopunskoga zdravstvenog osiguranja. Financijski problem dopunskog osiguranja je, među ostalim, u tome što je oko tri milijuna ljudi oslobođeno plaćanja participacija s različitih osnova, pa ono nije donijelo nikakvu financijsku dobit zdravstvenom sustavu, nego obrnuto, više od 100 milijuna kuna minusa. Stoga se očekivalo i najavljivalo da će HDZ-ova administracija u zdravstvu smanjiti broj kategorija stanovništva oslobođenog participacije.

Suprotno tome, u dokumentu o reformi zdravstva predočenom prošlog tjedna predlaže se da se plaćanja participacije oslobode i umirovljenici stariji od 75 godina, što znači da se uvodi još jedna beneficirana kategorija.

Ministar Ljubičić je izjavio da ne očekuje da će Vlada odlučiti o povećanju donjeg praga dohodovnog cenzuza za oslobađanje od participacije "jer je to prekomplicirano".

Dokument zdravstvene reforme ne sadrži nijednu precizno razrađenu stavku, pa je nejasno zašto je takav predstavljen premijeru i sindikalistima od kojih se očekuje i očitovanje o predloženome. Da stvar bude apsurdnija, neki su sindikalisti dali načelnu podršku ovakvim idejama, umjesto da kritiziraju činjenicu da u zdravstvu gotovo dvije godine nije učinjeno ništa, osim uvođenja takozvanog administrativnog troška.

Sustav dopunskoga zdravstvenog osiguranja uvela je koalicijska vlast, s osnovnim ciljem da zdravstvenom sustavu omogući još jedan dotok novca izravnim uzimanjem od osiguranika. Pritom se, međutim, snažno ostalo na konceptu socijalnog zdravstva, pa je tri četvrtine stanovništva zemlje oslobođeno od doplaćivanja zdravstvenih usluga i proizvoda, što je financijski neodrživo. Ukupne obveze HZZO-a godinama se vrte oko četiri milijarde kuna, a čisti deficit Fonda koncem 2004. iznosio je 1,1 milijardu kuna. Do konca 2005. nedostajat će još oko 570 milijuna kuna samo za lijekove.