Večernji list: 13. 09. 2005.
Jučer su predstavljene tri ponude za Vlad
ina savjetnika za drugu fazuPrivatizacija Ine: Morgan Stanley optužio Vladu za nestručnost
Autor: SNJEŽANA MLINAREVIĆ
Konzorcij Deutsche Bank Morgan Stanley PBZ prošloga tjedna nije ušao u krug od tri najizglednija kandidata za Vladina savjetnika u drugoj fazi privatizacije Ine. Nije ušao ni jedan UBS u partnerstvu s Erste bankom i Hrvatskom poštanskom bankom.
Iako je, prema mišljenju stručnjaka, to bio najpametnije sastavljen konzorcij, ispao je iz neočekivanih razloga.
Eto, i švicarskom UBS dogodilo se da zakasni predati ponudu. Treći gubitnik je Credit Suisse zajedno s Hypo bankom i Auctorom. Trojka koju je Povjerenstvo za privatizaciju pustilo u drugi krug su RBA i Merill Lynch, Zagrebačka banka HSBC i Interkapital, te CAIB i Citibank.
Pritisak na Vladu
No, ne ide sve glatko, pa se i ovaj postupak opet može pretvoriti u aferu u kojoj su sada glavni akteri najmoćnije financijske institucije u svijetu. Najveći pritisak stigao je od konzorcija Deutsche Bank Morgan Stanley PBZ, koji izdaje priopćenje da na "temelju iskustva na svjetskom tržištu ocjenjuju kako natječaj za odabir savjetnika za privatizaciju Ine putem Inicijalne javne ponude dionica nije pripremljen na način na koji se natječaji pripremaju. Tehnička komisija koja ocjenjuje ponude nema na
raspolaganju dovoljno vremena pregledati i kvalitetno ocijeniti ponudbene materijale".Zbog svega navedenog, moćni konzorcij očekivao je da jučer i nakon eliminacije dobije priliku predstaviti svoju ponudu komisiji i povjerenstvu. No, taj poziv ipak nije stigao, a koliko se može doznati iz oskudnih informacija koje cure u javnost, jučer su tijekom poslijepodneva tri odabrana konzorcija održala svoje prezentacije pred komisijom koja tehnički obrađuje posao.
Primjedbe banaka
U financijskim i poslovnim krugovima reakcija konzorcija u kojem je i PBZ primljena je s iznenađenjem, a protumačena je kao pritisak da Vlada poništi natječaj za izbor savjetnika. To čak i nije nemoguće, jer su na ime Vlade i povjerenstva stizale brojne primjedbe stranih banaka, a pogotovu se signal vidi u tome što se ipak jedna domaća članica konzorcija, Privredna banka Zagreb, odlučila na takav javni pritisak i otvoreno kritiziranje Vladinih tijela.
Konzorcij na čelu s Morgan Stanleyjem, velika američka investicijska banka koja se u Hrvatskoj vezuje uz Miomira Žužila kao lobista dok je bio u Americi, tvrdi da ima najbolje reference za provedbu privatizacije Ine putem Inicijalne javne ponude dionica (IPO). U razdoblju od 2000. do 2005. godine Morgan Stanley je u svijetu proveo 170 privatizacija na taj način, s vrijednošću transakcija od 60,5 milijardi USD.
Kad se pribroji učinak Deutsche banke koja je obavila 20,6 milijardi transakcija, to konzorcij stavlja na prvo mjesto u svijetu.
Koliko se može doznati, konzorcij je ispao iz daljnje utrke zbog znatno veće cijene od onih koju za isti posao traže drugi ponuđači.
MOL-u većinski paket dionica prema političkom dogovoru?
Tko će na kraju ovladati većinskim paketom dionica Ine, jer je druga faza privatizacije 15 posto dionica samo međufaza, ključno je pitanje, a upućeniji u naftni biznis tvrde da će to biti ipak MOL.
Ta kompanija, koja ima 25 posto plus jednu dionicu Ine, ne smije kupovati dionice na burzi, no na dulji vremenski rok može se očekivati dogovor s braniteljskim fondom, radnicima, pa onda MOL može legalno dati javnu ponudu i za 15 posto dionica. U kuloarima se govori da je takav rasplet politički dogovoren pa zato vjerojatno i nedostatak interesa drugih naftnih kompanija u regiji da aktivnije prate događaje te se uključe u proces k
ad dođe vrijeme.Onaj tko bude izabran za savjetnika razradit će i model prodaje sedam posto dionica za radnike, koji će biti usporedan s javnom ponudom. Na kraju svih prodaja i dodjela dionica, država će imati 49 posto dionica Ine.