Bivši glavni urednik Slobodne Dalmacije Josip Jović ustrajan je u odluci da se ne pojavi odmah pred Haaškim sudom kako bi se izjasnio o krivnji, već će čekati da postupak prvo krene pred hrvatskim pravosuđem. Jedan od njegovih odvjetnika, Krešimir Krsnik, sugerira mu pak da bi bilo bolje da ode bespogovorno u Haag, ali on se, kako nam je rekao, nije predomislio. Jović će se danas naći s Krsnikom te s drugim odvjetnikom, Veljkom Miljevićem, kako bi razradili njegovu obranu. Stoga će njegov slučaj biti još jedan presedan jer nije riječ o čovjeku koji je optužen za ratni zločin, ali ne želi u Haag kao što su to učinila četvorica prije njega, Ivica Marijačić i drugi. Time bi mogao naškoditi i svojoj obrani te bi mu sud to mogao uzeti kao otežavajuću okolnost kod izricanja presude.

Njegov bi stav, međutim, mogao zakomplicirati i domaću političku situaciju jer Hrvatska uskoro očekuje što će EU odlučiti o početku pregovora za članstvo. Teško je, naime, oteti se dojmu da su ove optužnice vremenski tempirane. Jer, najavljeno je kako Haag 26. rujna očekuje da se Jović i Marijan Križić pojave pred sudom, isti dan kad bi ministri EU trebali odlučivati o pregovorima s Hrvatskom, a Carla del Ponte tih dana posjetiti Zagreb te izvijestiti Britance o suradnji s Hrvatskom koju opterećuje slučaj generala Gotovine.

Činjenica je, međutim, da nitko u ovoj najnovijoj trakavici u vezi s Haaškim sudom nije nevin, da svatko ima "putra na glavi", licemjerje je na sve strane, a u sve to je duboko upletena i politika. Koliko god bili solidarni s kolegom Jovićem i drugima, činjenica je da su otkrili identitet zaštićenog svjedoka, što bi sankcionirala svaka pravna država, a u Hrvatskoj je još nemoguće zbog rupa u zakonu koje će se uskoro sanirati. Haag je taj instrument pokrenuo. Istina je da je i tu bio velik interes javnosti jer je riječ o predsjedniku države čije je svjedočenje itekako utjecalo na haaške procese, ali i na domaću političku scenu. No, u Haagu je on bio svjedok kao i svaki drugi, usto zaštićen. Očito je riječ o sukobu dvaju prava, onog novinara na informaciju i suda da štiti zaštićenog svjedoka.

No, Mesić bi sada najmanje trebao likovati nakon što je podignuta optužnica i protiv Jovića, kao što to sada čini. Jer itekako je dobro znano kako su "dilani" dokumenti iz Ureda predsjednika, a prije svega transkripti razgovora pokojnog predsjednika dr. Franje Tuđmana. Bez kontrole su "dilani" u Haag te podobnim novinarima i medijima. Samo se valja sjetiti mjeseca studenoga 2000. godine, kada je prvo britanski "The Independent" objavio članak o Tuđmanovoj ulozi u ratu u BiH, a veći dio te priče činili su transkripti s Pantovčaka. Zatim je britanska televizijska postaja Chanell 4 emitirala dokumentarni film o istoj temi. I ona je svoje zaključke temeljila na istim transkriptima.

Iako je Mesićev ured tada to pokušao pobiti, demantirao ga je tadašnji Vladin Ured za odnose s javnošću koji je tih dana objavio da predsjednik Mesić autonomno odlučuje o načinu dostave dokumenata u Haag. S druge strane, razumljiva je rezerviranost premijera Ive Sanadera u ovom slučaju. Jer njemu je glavni cilj da potpuno zadovolji apetite Carle del Ponte Akcijskim planom, ali i ine druge apetite.

Dok je Hrvatsko novinarsko društvo lutalo kako da reagira kad su objavljene prve četiri optužnice, u Jovićevu je slučaju bilo promptnije. Njegov predsjednik Dragutin Lučić kazao nam je da je s Jovićem razgovarao prije 15-ak dana te da je potom uputio pismo na više adresa, pa tako i Carli del Ponte.

U odgovoru je prihvatila mnoge moje argumente, složila se da postoji niz olakotnih okolnosti, ali da je za nju zaštita svjedoka načelno pitanje jer da sud treba štititii svjedoka kao što novinar štiti svoj izvor informacija. Kontaktirao sam i s Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu, proučio njegovu praksu te utvrdio da novinar smije objaviti i tajne dokumente, ali ne i identitet svjedoka. Istina je da je on otkriven već i prije Jovića i drugih. Iz pisma se može zaključiti da bi ona bila zadovoljna najblažom kaznom, isprikom ili simboličnom novčanom kaznom.

Haaške optužnice protiv bivšega glavnog urednika Slobodne Dalmacije Josipa Jovića i bivšeg urednika Hrvatskog slova Marijana Križića još nisu stigle u Hrvatsku, kaže Jakša Muljačić, pomoćnik ministrice pravosuđa. Nikakvu službenu obavijest nismo dobili. Kad dobijemo optužnice, proslijedit ćemo ih, po proceduri, županijskim sudovima na postupak kaže pomoćnik ministrice Jakša Muljačić. Glasnogovornica Haaškog tužiteljstva Florence Hartmann objašnjava kako tužiteljstvo, podižući optužnice protiv novinara, samo ispunjava zahtjev sudskog vijeća koje je tražilo da se povedu postupci protiv onih koji krše pravila suda u odnosu na zaštićene svjedoke. (S. P.)