Vjesnik: 16. 09. 2005.
Milijunske krađe u ilegalnim kamenolomima!
U Županiji ima pedesetak kamenoloma i istražnih polja, a dozvolu za rad ima samo desetak koncesionara; prostorno-planskim dokumentima je predviđeno čak četrdesetak lokacija za kamenolome
Pod naletima bagera u nepovrat nestaje pedesetak velikih brda u Šibensko-kninskoj županiji. Rane u prostoru toliko su uočljive da stanovnici unutarnjeg, ali i priobalnog dijela županije sve otvorenije negoduje, pišu predstavke i prozivaju odgovorne. Iz sve brojnijih kamenoloma sirovi se kamen uglavnom izvozi u Italiju, a samo manji dio završava na domaćim gradilištima.
Stotine kamiona koji prevoze teški teret do luke gdje utovaruju kamen u brodove uzrokuju teška oštećenja na lokalnim, županijskim i državnim cestama.
Na cijelom županijskom prostoru dvadesetak je već postojećih kamenoloma u različitim fazama, još najmanje toliko je novih, a novi zahtjevi za otvaranje istražnih polja i kamenoloma stalno stižu. Kamenolomi su se preko noći pretvorili u zlatne rudnike. Zainteresirani koncesionari uporište imaju u prostorno-planskim dokumentima koji za tu djelatnost predviđaju čak četrdesetak lokacija. Među koncesionarima kamenoloma i istražnih polja ima Talijana, Rusa i Austrijanaca te domaćih ljudi. Dozvolu za rad ima samo desetak koncesionara...
Zainteresirani za koncesioniranje kamenoloma i istražnih polja sve češće kucaju na vrata Ministarstva gospodarstva, iako je ono nadležno za koncesioniranje kamenoloma s ukrasnim kamenom, dok je Ured državne uprave nadležan za tzv. tehnički kamen. Pritom se gotovo uvijek eksploatira tehničko-građevni kamen, iako u odobrenju stoji drukčije. To je moguće, jer nema odgovarajuće kontrole na terenu. Nerijetko koncesionari dobiju dopuštenje za obavljanje istražnih radova, a eksploatiraju polja i ne plaćaju naknadu.
Primjerice, istražno polje Konstruktora u Lađevcima trebalo je poslužiti samo za vađenje kamena za potrebe gradnje autoceste, no radi i dalje, bez dozvole. Kamenolom Krtolin u vlasništvu Rusa dobio je koncesiju za ukrasni kamen, a vadi uglavnom tehnički kamen. Uza sve to Rusi su probili i nekoliko kilometara prilazne ceste, bez građevinske dozvole.
Koncesiju za vađenje kamena na planini Promini dobili su Talijani iz tvrtke Prvi bljesak. Taj se kamen izvozi u Italiju kao i onaj iz kamenoloma u Dubravi, a u cijeloj priči znakovita je činjenica da je Italija prije nekoliko godina najstrože zabranila otvaranje novih i zatražila zatvaranje starih kamenoloma.
Samo na području Dubrave i Pakova Sela je osam kamenoloma, Čvrljevu kod Unešića tri su istraživačka polja, a na »ubrani« novac od ilegalnog iskopa nitko ne plaća naknadu. Netko je izračunao da je samo u Čvrljevu od nelegaln
og posla netko zaradio najmanje dva milijuna eura.»Svi kamioni koji izlaze na županijske i lokalne ceste uredno plaćaju naknadu za prekomjernu upotrebu cesta u iznosu od 2,5 posto ukupnih prihoda«, doznajemo od Ante Parata, županijskog pročelnika. Kolike se količine prijavljuju i na osnovi toga obračunava porez, nismo uspjeli provjeriti, no sve govori u prilog činjenici da se prijavljuju minimalne eksploatirane količine. Efikasnog mehanizma provjere izvađenih količina kamena zapravo i nema.
»S dosadašnjom praksom trebalo bi hitno prestati«, kaže župan Duje Stančić. Jednako misli i saborski zastupnik iz Šibenika Perica Bukić. »Svoje područje moramo zaštititi od daljnje eksploatacije, posebice ono u blizini naselja«, ističe.
Jadranka Klisović