Slobodna Dalmacija: 19. 09. 2005.

SVE JAČI INTERES ZA KUPNJU NAJVEĆE DALMATINSKE NOVČARSKE KUĆE

Prodajom Splitske banke rješava se dug Ljubljanske!

Iz belgijskog KBC-a, koji drži 34 posto dionica Nove Ljubljanske banke, stižu signali da su spremni riješiti taj problem kako bi mogli preuzeti HVB Splitsku banku - I najveća američka bankarska institucija Citibank pokazuje zanimanje za dolazak u Split

Energična i za bankarske krugove neuobičajena poruka guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) dr. Željka Rohatinskog belgijskom KBC-u o uvjetima kupnje HVB Splitske banke mogla bi biti spasonosna za više od 140.000 štediša nekadašnje Lubljanske banke koji potražuju više od 150 milijuna eura neprenesene štednje, a da se ne govori o redovitim i zateznim kamatama. Belgijanci mogu ući u igru ako riješe problem stare devizne štednje u Ljubljanskoj banci, čiji su vlasnici, jasna je poruka iz HNB-a. Dobro upućeni izvori Slobodne Dalmacije znaju koliko je KBC-u stalo da uđe na hrvatsko tržište, pa bi tako guverner Rohatinski na kraju svog mandata mogao riješiti jedan od gorućih hrvatsko-slovenskih problema.

Propali pokušaji isplate stare devizne štednje Ljubljanske banke, koje Rohatinski smatra najvećim neuspjehom, ulaskom KBC-a u Splitsku banku postali bi kruna njegove karijere na čelu HNB-a. Iz belgijske bankarske grupacije, koja drži 34 posto dionica Nove Ljubljanske banke, stižu, naime, signali da su spremni riješiti taj problem koji već 14 godina zbog neprihvatljiva slovenskog stava nagriza odnose Hrvatske i Slovenije. Time bi i hrvatski štediše napokon došli do svoje ušteđevine.

Prostor za taj neočekivani obrat pruža spajanje dviju velikih bankarskih grupacija, talijanskog UniCredita i njemačkog HVB-a, čime se stvara nova snaga u europskom bankarstvu, deveta po tržišnoj kapitalizaciji, s bazom klijenata većom od 28 milijuna, više od 7000 podružnica u 19 zemalja, te ukupnom aktivom od 733 milijuna eura. Taj poslovni brak mijenja i hrvatsku bankarsku scenu jer UniCredit ne može (ponovno) steći Splitsku banku koja je sada u sklopu HVB Grupe, a koju je 2002. godine morao prodati zbog kupnje Zagrebačke banke.

Guverner Rohatinski je također poručio da HVB Splitsku banku ne može kupiti niti jedna od prvih šest velikih banaka u Hrvatskoj ili iz zemalja odakle su matice tih banaka. Time su zbog prevelike i neželjene bankarske koncentracije iz igre ponajviše isključene talijanske i austrijske banke koje drže najveći dio hrvatskog bankarskog tržišta. "Slobodna" je objavila, prema pouzdanim informacijama, da su za kupnju Splitske banke najozbiljnije zainteresirane španjolska bankarska grupacija Santander, belgijska Fortis, francuske Societe Genarale i BNP. Među zainteresiranima su i poljski Pecao, kao i Anglo Irish Bank i Royal Bank of Scotland.

U međuvremenu, doznajemo, bi se najveća dalmatinska novčarska kuća mogla naći i pod crvenim kišobranom Citigroup, globalne financijske kompanije iz New Yorka koja ima više od 200 milijuna klijenata u više od 100 zemalja. Povijest te vodeće financijske grupacije u Sjedinjenim Američkim Državama datira od 1812. godine kada je utemeljena Citibank, danas najveća američka banka. Naši izvori kažu da je Citibank iskazala zanimanje za kupnju HVB Splitske banke, a najava dolaska američkoga kapitala ne govori samo o mogućnostima zarade na hrvatskom bankarskom tržištu nego odašilje i političke poruke o hrvatskim perspektivama.

Na prodaji Splitske banke prvo je zaradila hrvatska država, potom UniCredit, a sad će očito i aktualni vlasnik Bank Austria. Interesa kupaca ne manjka, pa će poslovnoj i inoj javnosti biti zanimljivo pratiti tko će preuzeti primamljivi financijski brand na tržištu koje još ima prostora za rast.

Ljubica VUKO

Crveni kišobran u tranzicijskim zemljama

U prvom kvartalu ove godine Citigroup bilježi u regiji Europe, Srednjeg istoka i Afrike neto prihode od 305 milijuna dolara. Na području istočnoeuropskih zemalja prisutna je u Češkoj, gdje ima 5000 klijenata i 650 zaposlenih, te u Poljskoj gdje je preuzela Bank Handlowy koja ima više od 700.000 klijenata, mrežu od 160 poslovnica i 4800 zaposlenih.

Šireći svoju poslovnu mrežu Citigroup u Rusiju stiže 1994. godine, Slovačku 1995., Rumunjsku 1996., Ukrajinu 1997., Bugarsku 1998. godine.

KBC jača poziciju u Istočnoj Europi

Zbog duga prema hrvatskim štedišama, Nova Ljubljanska banka (NLB) dosad nije uspjela ući na hrvatsko tržište, a njezina pozicija spriječila je i ranije pokušaje belgijskog KBC-a da stekne vlasništvo u Splitskoj i drugim hrvatskim bankama. Posredstvom NLB-a, belgijska bankarsko-osiguravateljska grupacija ove je godine stekla vlasništvo u crnogorskoj banci Euromarket, srbijanskoj Continental, Razvojnoj banci u Republici Srpskoj, a planiraju se i daljnje akvizicije.

U istočnoeuropskim zemljama, osim u Sloveniji, KBC Grupa prisutna je i u Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj i Poljskoj. KBC ima 50.000 zaposlenih koji uslužuju 11 milijuna klijenata. U prvom polugodištu 2005. KBC Grupa ostvarila je u bankarskom poslovanju neto dobit od 784 milijuna eura, 12 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Časopis The Banker nedavno je Novu Ljubljansku banku proglasio najuspješnijom bankom u Sloveniji; lani je zabilježila 10-postotni rast aktive i rast dobiti od 25 posto.