KAKVE NAM ŽIVOTNE PROMJENE DONOSE DOGOVORI SA SVJETSKOM BANKOM

Ova suhoparna rečenica iz vokabulara administracije Svjetske banke krije u sebi životne promjene koje se upravo događaju našoj zemlji.

Riječ je o reformama što bi nam dugoročno trebale donijeti gospodarski boljitak, ali za građane Hrvatske, pogotovo u početku, značit će smanjivanje životnog standarda u zdravstvenom i mirovinskom osiguranju.

Jednako tako, u velikim javnim poduzećima, poput Hrvatskih željeznica, nastavit će se prodaja dijelova tvrtke koji nisu u "temeljnom biznisu", pa će iz HŽ-a samo ove i iduće godine na tržište otići 6000 radnika zaposlenih u deset izdvojenih društava. Planira se i intenzivna privatizacija brodogradnje, kojoj će prethoditi temeljito restrukturiranje.

Premijer Ivo Sanader je najavio i da će se program dokupa mirovina, kojeg u Hrvatskoj već dugo provodi Royal mirovinsko osiguranje, uskoro ugraditi i u kolektivni ugovor za javne službenike i namještenike.

Taj program je socijalno osjetljiv, ali ipak najava njegova uvođenja u javne službe znači i da će u njima započeti proces zbrinjavanja viška zaposlenika, kojih, prema nekim procjenama, pa i ocjenama granskih sindikata, ima od 30 do 70 tisuća.

Vlada će predložiti i stroži Zakon o državnim subvencijama sa strogim kriterijima koja poduzeća i na koji način mogu dobiti izravne subvencije ili državna jamstva za kredite.

Razlozi za provođenje ovih reformi povod su za aktualne političko-ideološke rasprave, ne samo u Hrvatskoj. Jedan od glavnih njihovih povoda jest potreba konsolidacije državnog proračuna, odnosno smanjivanja proračunskog manjka. Drugi razlog je povećanje dijela proračunskog novca kojim bi se moglo stimulirati gospodarstvo, a ne socijala, zdravstveni i mirovinski sustav.

Vlada, dakle, računa na dugoročno povećavanje novca za stimuliranje projekata koji povećavaju zapošljavanje i proizvodnju, a to bi onda značilo i bolju socijalnu situaciju.

Vlada je odlučila odigrati tu rizičnu kartu. Naime, u trenutku "prelaza" s jačeg državnog investiranja na "privatnu inicijativu", uz istodobno provođenje socijalnih reformi što smanjuju standard građana, postoji kritično međuvrijeme potrebno da privatni sektor "uhvati zalet".

U tom "međuvremenu" gospodarstvo neće postizati razvojne stope koje bi kompenzirale smanjenje životnog standarda uzrokovano reformama, pa će se aktualnoj Vladi, kao i svim vladama koje provode takve reforme, značajno smanjiti politički rejting.

Zbog toga, među ostalim, Sanaderova Vlada i gubi popularnost, a to će se samo pojačati.

Frenki LAUŠIĆ

Hrvatska je ulaskom u osnovni scenarij pozajmljivanja Strategije pomoći Svjetske banke osigurala 425 milijuna američkih dolara povoljnih kredita u sljedeće tri godine. Vrijednost prvog kredita (PAL 1) iznosi 150 milijuna dolara, a povlačenje ostalih ovisi o tome jesu li realizirane dogovorene reforme. Točni rokovi za sada su postavljeni samo za dovršenje privatizacije (tijekom 2006.), te privatizacije dijela HŽ-a (do 2007.).

U okviru pravosudnog sustava već su donesene Izmjene i dopune Ovršnog zakona kojim je ubrzan ovršni postupak, a promijenit će se i Stečajni zakon koji će dodatno zaštititi vjerovnike i ubrzati naplatu njihovih potraživanja. Kako bi to sve moglo funkcionirati predstoji otvaranje komisionih prodavaonica u kojima će se prodavati zaplijenjene pokretnine.

Prema informacijama iz HŽ-a, ukupno će biti privatizirano 17 društava u kojima radi oko 6925 radnika, s tim da će deset društava u kojima radi oko tri tisuće ljudi biti privatizirano u 2005. i 2006. Preostalih sedam društava će biti privatizirano najvjerojatnije 2007. i 2008.