Ako Vlada i Ustavni sud prihvate mišljenje Državnog odvjetništva, pa sud proglasi pravilnik po kojem se odvijala kuponska privatizacija neustavnim, moglo bi to za Vladu imati i teške financijske posljedice jer bi dalo temelja za odštetne zahtjeve vrijedne nekoliko milijardi kuna

ZAGREB - Kuponska privatizacija koja se u Hrvatskoj događala krajem devedesetih godina bila je nezakonita i neustavna. Takav bi se zaključak mogao izvući iz službenog stava Državnog odvjetništva, koje smatra da je Pravilnik o dodjeli dionica po kojem se odvijala kuponska privatizacija bio nezakonit, a samim time i neustavan. To je mišljenje Državno odvjetništvo nedavno dostavilo i Vladi, potvrdilo nam je nekoliko izvora iz samog Odvjetništva, ali i iz Banskih dvora.

Osim mišljenja Državnog odvjetništva o tome da je privatizacija nekoliko milijardi kuna vrijednih dionica obavljena po nezakonitim pravilima, još je intrigantniji povod zbog kojeg je Odvjetništvo Vladi dostavilo to mišljenje. Naime, nije se nitko u Državnom odvjetništvu iz čista mira potaknut, primjerice, slučajem »Liburnia« dosjetio analizirati sporni pravilnik i poslati Vladi svoje zaključke, nego je Vlada to mišljenje sama zatražila od Državnog odvjetništva. Vladu je na takav potez potaknuo zahtjev Ustavnog suda, koji je tražio njezino očitovanje na zahtjev za ocjenu ustavnosti pravilnika po kojem se odvijala kuponska privatizacija.

Umjesto dosadašnje prakse po kojoj je Vlada dostavljala Ustavnom sudu svoje mišljenje, očitujući se je li neki zakon ili podzakonski akt koji je donijela u skladu s Ustavom, u Banskim su dvorima očito odlučili potražiti još jedno mišljenje. I dobili su ga. Državno odvjetništvo tvrdi da pravilnik nije bio u skladu sa Zakonom o privatizaciji, koji propisuje njegovo donošenje, što znači da je bio i neustavan. Hoće li Vlada uvažiti to mišljenje i kakav će odgovor na kraju poslati Ustavnom sudu, tek će se vidjeti.

No, čini se da bi prijedlog za ocjenu ustavnosti, koji je Ustavni sud ignorirao punih sedam godina, mogao rezultirati puno većim posljedicama od mišljenja Državnog odvjetništva, koje nikoga ne obvezuje. U najmanju ruku je zanimljivo to što je Ustavni sud u jeku afere »Liburnia«, koja je posljedica kuponske privatizacije, odlučio izvaditi iz ladice prijedlog za ocjenu ustavnosti koji je dobio još 1998. godine. Tako će Ustavni sud razmatrati prijedlog nekoliko godina nakon što je kuponska privatizacija završila, a nije to činio u vrijeme dok je trajala, pa ju je mogao zaustaviti ukoliko zaključi da je nezakonita.

Teško je prognozirati što će na kraju odlučiti Ustavni sud, ali on može donijeti zaključak da je sporni pravilnik konzumiran, da više nije na snazi, pa samim time više i ne proizvodi učinke te bez ikakvih posljedica obustaviti postupak propitivanja ustavnosti. To bi bilo elegantno rješenje za sve koji žele da se održi status quo po pitanju kuponske privatizacije.

No, postoji i mogućnost da Ustavni sud zaključi da pravilnik nije bio u skladu sa Zakonom o privatizaciji i da utvrdi da je samim time bio i neustavan. Takva opcija odgovarala bi politički sadašnjem premijeru, makar je pravilnik donesen u vrijeme HDZ-ove Vlade u lipnju 1996. Naime, tako bi Sanader pokazao da nisu zaštićeni ni pravilnici koje je donosila nekadašnja HDZ-ova Vlada te da za svoje vladavine ne želi spriječiti razotkrivanje nezakonitosti.

Za Vladu se u takvom raspletu skriva i velika opasnost jer bi proglašavanje pravilnika neustavnim moglo rezultirati brojnim zahtjevima za odštetu, koja bi mogla iznositi i nekoliko milijardi kuna. Vlada bi se tako zaplela u novi slučaj povrata duga, a da još nije dokraja riješila ni onaj s umirovljenicima.

Uz to, ne bi veliko iznenađenje bilo ni to da najveći odštetni zahtjevi stignu upravo iz nekadašnjih PIF-ova, što bi tek Vladu dovelo u apsurdnu poziciju. Zato neki naši sugovornici ističu da će Vlada cijeli slučaj iskoristiti za određenu vrstu pritiska na Dom i SN holding, odnosno Darka Ostoju, kako bi bio kooperativniji u dogovoru oko »Liburnije«. No, ukoliko doista sve stane na razmjeni mišljenja, malo je vjerojatno da bi to moglo prodrmati igrače iz holdinga da samo tako Vladi prepuste Liburniju.

Ako Ustavni sud proglasi pravilnik nezakonitim, moglo bi to imati velike posljedice i na slučaj »Liburnia«. Nakon što pravilnik postane neustavan, postavlja se pitanje i ugovora o zamjeni dionica na osnovi kojih su holdinzi nedavno postali većinski vlasnici Liburnia riviera hotela. Ukoliko bi i ugovori o zamjeni bili proglašeni nezakonitima, tako bi se riješio slučaj »Liburnia«, ali je pitanje koliko bi se novih sporova otvorilo.

Što se tiče nagodbe o tom slučaju, nju istražuje Državno odvjetništvo, koje navodno smatra da je u njoj oštećena država jer se holdinzi nisu ničega odrekli, budući da u Odvjetništvu vjeruju da ne bi dobili tužbu oko zahtjeva za odštetom. Uz to što istražuje sve uvjete postizanja nagodbe, Državno odvjetništvo istovremeno vodi i istragu o prodaji nekretnina Liburnije, čije hotele prodaje lokalna vlast.