Slobodna Dalmacija: 30. 09. 2005.
Carla drži ključeve EU
Ines SABALIĆ
Ivo Sanader je nastavio s iznimno intenzivnom diplomacijom kojoj je cilj osiguranje podrške za otvaranje pregovora neposredno nakon Vijeća ministara 3. listopada. Sanader se sreo s utjecajnim šefovima lijevog bloka Europskog parlamenta, socijalistom Martinom Schultzom i vodjom Zelenih Danielom Cohn-Benditom. Podrška demokršćana i pučkih stranaka se uglavnom podrazumijeva. Takodjer, u novim izjavama povjerenika Olliea Rehna, primijetno je znatno otopljavanje u Europskoj komisiji prema mogućnosti otvaranja pregovora u najskorijem roku.
Nova sugestija da će skandinavske zemlje, koje predvodi Švedska, inzistirati da u izvještaju Carle Del Ponte mora stajati neupitna konstatacija "pune suradnje" da bi one bile voljne otvoriti proces priključenja, znači da se, iza zatvorenih vrata, nastavlja vrlo teško i složeno uvjeravanje suprostavljenih blokova zemalja koje razgovaraju o budućem članstvu Hrvatske i Turske. U Bruxellesu je opće uvjerenje u ovom trenutku da su "dosjei Hrvatske i Turske jako povezani, više nego ikada."
To znači da Austrija i dalje svom snagom zagovara Hrvatsku, i pristup Turske uvjetuje prolazom Hrvatske. Prema nekima, uporno inzistiranje male Austrije - koja u ovoj kampanji nije imala podršku moćne Njemačke, - toliko je iznenadilo Britance, da su na kraju popustili.
Ali, niti protivnici ulaska Hrvatske u proces pregovora u ovom trenutku, nisu bez mogućnosti ucjene: Barem jedna zemlja članica prijeti da će tražiti otvaranje pitanja "pregovaračkog okvira" za Hrvatsku, odnosno dokumenta koji je neka vrst itinerera pregovora. Praktički, to bi bilo nemoguće, jer je Vijeće usvojilo taj zaključak, ali bi usporilo napredovanje dok se ta zemlja ne povuče.
Ova trgovina ispod stola mogla bi imati uspjeha jedino ako stvar sa Turskom, na svom kolosjeku, teče glatko. Nove komplikacije moguće su zato jer nisu svi u EU zadovoljni kako je riješeno pitanje oko turskog priznanja Cipra, odnosno veći broj članica želi od Turske veću obvezu nego da će "u toku pregovora" priznati državnost članici kluba kojeg želi postati dio i na čijem teritoriju drži okupacionu vojsku već trideset godina.
Ako se opet zaustavi Turska, staje i Hrvatska, jer nema trgovine. Jasno, ne možemo zanemariti i mogućnost da Hrvatska 30. rujna pokaže Carli del Ponte, koja će tog trenutka biti u Zagrebu, konkretne rezultate oko Gotovine, što bi nas smjesta kvalificiralo za prolaz.
U ovom trenutku nemoguće je procijeniti da li iza bloka skandinavskih zemalja stoji Britanija, jer ta velika zemlja relativno često kad ne želi sama istrčavati, koristi usluge skandinavskih zemalja s kojima se najbolje slaže u Uniji. Jednako tako moguće je da je Carla Del Ponte tražila od Nizozemske, koja je, što je i logično, zaštitinica Tribunala, da se u pritisku angažiraju Skandinavci. Naime, tužiteljica Del Ponte nastoji ispuniti nalog Vijeća sigurnosti koji traže zatvaranje Haškog tribunala, ali prije toga pojavljivanje Mladića, Karadžića i Gotovine na toj adresi.
Pred "avis" Europske komisije, za koji je također bila uvjet puna suradnja, tužiteljica je, u razgovoru s tadašnjim povjerenikom za proširenje Guentherom Verheugenom izjavila da "puna suradnja u ovom trenutku postoji", što je omogućilo pozitivno mišljenje koje je donijelo kandidaturu. Ali, sada tužiteljica ima samo tri mjeseca do novog izvještaja Vijeću sigurnosti u kojemu će morati reći kako stoji sa strategijom zatvaranja.
Sigurno se u ovoj delikatnoj situaciji Del Ponte konzultira s Amerikancima, koji su, dakako, glavni član Vijeća sigurnosti, glavni financijer Tribunala i glavni saveznik predsjedavajućih Britanaca. Amerikanci, pak, ne osjećaju Hrvatsku kao prijatelja za kojeg se treba založiti. Drugim riječima, opet sve i počinje i završava s Del Ponte i time hoće li ona biti zadovoljna o tome što će čuti iz premijerovih usta. Kao što je nedavno rekla u intervjuu briselskoj internet publikaciji, očekuje lokaciju Gotovininog skrovišta.