Politička kriza u Bosni i Hercegovini prouzročena srpskim neslaganjem s uspostavom državne policije kulminirala je posljednjih dana najavom Srpske demokratske stranke (SDS) - da će nakon sankcija visokog predstavnika Paddya Ashdowna istupiti iz institucija vlasti, što bi paraliziralo rad Vijeća ministara i parlamenta, a nije isključeno i da dovede do prijevremenih izbora u zemlji.

Dijagnozu stanja u Vijeću ministara iznijeli su i šef BiH diplomacije Mladen Ivanić, upozorivši da je postalo neizdrživo raditi u državnoj vladi, a istodobno je premijer Adnan Terzić poručio kako ima zamjenu za Ivanića, koji je početkom godine podnio ostavku. I dok SDS od Hrvatske demokratske zajednice i Stranke demokratske akcije traži solidarnost zbog poteza Ureda visokog predstavnika koji je blokirao njihovo financiranje, dotle dio oporbe nagovješćuje mogućnost izglasavanja nepovjerenja Vladi u državnom parlamentu, gdje aktualna vlast i nema tako stabilnu većinu.

Upravo prijenos policijskih nadležnosti na državnu razinu, svjesni su toga u Republici Srpskoj, posve bi oduzeo atribute državnosti toga entiteta pa se sve glasnije najavljuju razgovori o ustavnim promjenama u zemlji uoči desetogodišnjice od sklapanja Daytonskog sporazuma, koji sputava razvoj BiH. O koliko se važnom pitanju radi za predstavnike bosanskohercegovačkih Srba, svjedoči istup ministrice financija Republike Srpske Svetlane Cenić na jednome od propalih policijskih pregovora koja je ustvrdila da će "oni (srpski pregovarači) visjeti s bandera" ako stave potpis na policijsku reformu.

Uz to je pitanje povezan i opstanak manjeg entiteta i o tome postoji apsolutni konsenzus. U RS-u jednako misli trenutačno najutjecajnija stranka u oporbi - SNSD, koju vodi Milorad Dodig. On se u interesu Republike Srpske posve odmaknuo od Socijaldemokratske partije BiH, druge najsnažnije oporbene stranke iz BiH koju vodi Zlatko Lagumdžija. Zbog toga za sada nije realno očekivati pokretanje inicijative za izglasavanje nepovjerenja državnoj Vladi.

Uz desetu godišnjicu Daytonskog sporazuma, ali i najavu vruće političke jeseni, hrvatski predstavnici u BiH nagovijestili su pokretanje prijedloga za ustavne promjene. Najjača stranka Hrvata u BiH zagovara regionalnizaciju ili pak kantonizaciju zemlje, što bi podrazumijevalo ukidanje sadašnjih entiteta Republike Srpske i Federacije BiH. To je, međutim, malo izgledno budući da i američka administracija podupire opstanak RS-a, što je nedavno rečeno veleposlanici BiH Biseri Turković u Washingtonu. U tome slučaju HDZ će opet zaigrati na kartu trećeg entiteta, koji je to praktično do sada tijekom rata bila HR Herceg Bosna ili pak neuspjeli pokušaj Hrvatske samouprave iz 2001. godine. Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH Dragan Čović ustvrdio je to nedavno gostujući u programu Radija Široki Brijeg. Njegov stranački kolega Ivo Miro Jović, koji je naslijedio Čovića na u državnom predsjedništvu, bio je još jasniji. "Ako dva naroda imaju dva entiteta, što ga ne bi imao i treći. Dva naroda su se namirila i na sceni je neprincipijelna koalicija. Federacije je tamnica za Hrvate. Ne daju nam nikakva prava i nemamo ih".