Glas Istre: 03. 10. 2005.
MMF POHVALIO HRVATSKU, NO TO JE SAMO JEDNA STRANA MEDALJE
Vanjski dug države stao, a unutarnji galopira
Vlada i MMF skrivaju od javnosti da dug države nastavlja rasti, a promijenilo se samo to što se Vlada više ne zadužuje vani, nego šakom i kapom po Hrvatskoj. Unutarnji dug države u godinu i pol skočio je za 19 milijardi kuna ili više od 55 posto
Ministar financija Ivan Šuker ponosno se proteklog tjedna pokazao pred televizijskim kamerama nakon razgovora u MMF-u, zadovoljan što je svjetski financijski policajac pohvalio hrvatsku državu da je konačno usporila rast vanjskog duga. To je točno, ali je samo jedna strana medalje.
Stvarnost, koju su Šuker i MMF prikrili, pokazuje da se dug hrvatske države uopće nije smanjio. Štoviše, dug nastavlja rasti, a jedina razlika je u tome što se Vlada premijera Sanadera prestala zaduživati u inozemstvu te počela šakom i kapom uzimati kredite po Hrvatskoj.
Za samo godinu i pol aktualna je vlast povećala dug središnje države s 96,8 na 104 milijarde kuna, prema podacima Hrvatske narodne banke. Istina, od početka 2004. godine do kraja ovogodišnjeg srpnja vanjski dug gotovo se nije povećao, jer je tada iznosio 50,1 milijardu, a sada se zaustavio na 55,3 milijarde kuna. No, unutarnji dug središnje države u istom je razdoblju skočio s 34,7 na 53,7 milijarde kuna. To je skok od 19 milijardi kuna, ili više od 55 posto!
Građani se s razlogom mogu pitati zašto Vlada i MMF prikrivaju pravo stanje stvari i kakve koristi Hrvatska ima od toga što više ne uzima kredite iz lijevog džepa, nego iz desnog - kako je to nedavno primijetio Radimir Čačić. Naime, dug je dug, pa je svejedno kome će ga porezni obveznici i Vlada morati vraćati - nekome u inozemstvu, ili u Hrvatskoj.
Poreznim obveznicima zapravo to ne bi trebalo biti svejedno. Svi znaju da banke u inozemstvu zajmove daju s povoljnijim kamatama od hrvatskih. Otkako je Vlada odlučila prestati sa zaduživanjem u inozemstvu, počela je uzimati skuplje zajmove na hrvatskom tržištu. Budući da je većina bankarskog kapitala u Hrvatskoj u stranom vlasništvu, dolazimo do još jedne gorke činjenice: strane banke i dalje posuđuju novac hrvatskoj Vladi, ali to više ne rade izravno, nego putem svojih hrvatskih filijala, pa danas bolje zarađuju nego prije godinu i pol.
Iz ovoga je posve jasno zašto je ukupni inozemni dug Hrvatske - u koji se ne ubraja samo dug države o kojem je ovdje riječ, nego i vanjski dug hrvatskih banaka i gospodarstva - ove godine porastao na 83 posto bruto domaćeg proizvoda. Iako je Vlada zaustavila vanjsko zaduživanje, uzimanjem kredita kod kuće potaknula je banke u Hrvatskoj da traže više novca od svojih inozemnih centrala. Zato bankama u Hrvatskoj sve više raste vanjski dug, državi se smanjuje, dok se ukupni vanjski dug povećava. Očito, MMF i Vlada - koji spominju samo vanjski dug države, a ostalo ne vide - igraju se skrivača s hrvatskom javnošću.
Možda je Sanaderovoj Vladi potrebna takva obmana zato što je HDZ dobio izbore kritizirajući bivšu Vladu da je dug Hrvatske u svijetu povećala na 23 milijarde dolara. Naime, danas ukupni vanjski dug iznosi već 30 milijardi dolara, ali Sanaderova ekipa nastoji ga učiniti manjim tako što ga prikazuje u eurima.
Sanader je tom predizbornom kritikom Račanove Vlade doista napravio pogrešku koja mu se sada vraća kao bumerang. Nitko razuman neće napadati nijednu hrvatsku Vladu zato što uzima kredite. Kad bi se Hrvatskoj zabranilo uzimanje zajmova, zaustavio bi se i njezin gospodarski napredak, jer sama nema dovoljno novca za razvoj. Da je bivša Vlada slušala mišljenje MMF-a, autoceste u Hrvatskoj ni danas se ne bi počele graditi. Rastući krediti nisu problem ako se ulažu u gospodarstvo koje zahvaljujući njima raste, pa ih može i vraćati. Tako i nove autoceste same vraćaju uložene kredite, kroz cijenu cestarine.
Nije, dakle, problem što se HDZ-ova Vlada nastavila zaduživati. Nevolja je što se već drugu godinu zaredom usporava gospodarski rast, pa sada iznosi oko 3,5 posto. Neovisno o tome uzima li kredite iz lijevog ili desnog džepa, problem je što se ne vidi kamo Vlada ulaže taj silan posuđeni novac - osim u autoceste koje su joj ostavili prethodnici. Najgore od svega bit će ako taj novac ne ode u gospodarski razvoj, već u običnu potrošnju, te ako na kraju ispadne da smo silne kredite - pojeli.
Branko PODGORNIK