POLITIKA I PRAVO USKOK PRVI PUT ISTRAŽUJE SLUČAJEVE TRGOVINE MANDATIMA U DUBROVNIKU I VELIKOJ GORICI

IMA IH JOŠ Nakon otvaranja slučajeva političke trgovine HSP-ovih vijećnika Ivana Brdeka u Velikoj Gorici i Miše Veraje u Dubrovniku, USKOK je doslovce zatrpan anonimnim prijavama o podmićivanju vijećnika iz više raznih općina i gradova, međutim, kako se može čuti iz pravosudnih izvora, postoje velike dvojbe oko toga mogu li takve prijave u Hrvatskoj doživjeti i sudski happy end

ZAGREB - Velika Gorica i Dubrovnik - gradovi u kojima je lokalna vlast nakon posljednjih izbora konstituirana s minimalnom većinom i u kojima glas vijećnika koji može donijeti politički preokret vrijedi stotine tisuća eura - prvi su slučajevi političke trgovine u Hrvatskoj koju je od utemeljenja moderne Hrvatske odlučio istražiti USKOK. Međutim, kako su se već na početku istrage javili prijepori oko toga je li trgovina mandatima kažnjivo djelo, i koliko je uopće moguće dokazati upletenost u primanje mita koje se u pravilu odvija u četiri oka, već sad čini se da bi cijela USKOK-ova akcija mogla pasti u vodu.

Nakon što je USKOK pokrenuo istragu za političku korupciju, svoje iskaze policiji odmah su dali prozivani HSP-ovi vijećnici Ivan Brdek i Mišo Veraja. Nakon otvaranja ovih slučajeva USKOK je posljednjih dana doslovce zatrpan brojnim anonimnim prijavama o podmićivanju vijećnika iz više raznih općina i gradova, međutim, kako smo mogli čuti od nekoliko visokorangiranih pravosudnih izvora, u struci postoje velike dvojbe oko toga mogu li takve prijave u Hrvatskoj doživjeti i sudski happy end. Prema tumačenju nekoliko uglednih pravnika, pitanje je da li postojeće zakonodavstvo svojom regulativom uopće jasno kazneno tretira takve oblike korupcije.

- Riječ je apsolutno o nemoralnom činu, ali ako netko kupuje nečiju političku opredijeljenost i nudi mu veliki novac kako bi prešao na njegov politički teren i promijenio mišljenje, pitanje je predstavlja li to radnju koju je načinila službena osoba koju možemo kazneno goniti. Zakon bi u tim člancima, bez sumnje, trebalo doraditi, tako da se ukloni svaka moguća nejasnoća i da se ionako teško dokaziva djela korupcije mogu primjereno sankcionirati", veli naš visoki pravosudni izvor.

Jedan od vodećih hrvatskih pravnika koji se godinama bavi mitom i korupcijom te sukobom interesa - profesor Josip Kregar - u potpunosti se slaže s Lekom. "Evidentno je da je postojala namjera jer je primljen novac za promjenu političkog stanja. Moguće je da se dvojbe među pravnicima javljaju jer je ovakvih situacija prije bilo puno, ali se nikad nije pokretao kazneni postupak. Nisam mlad, ali ne pamtim da je neki političar zbog trgovanja mandatom ikad završio u zatvoru. No, zakonski okvir postoji i oni koji to rade trebaju biti zakonski sankcionirani", smatra Kregar.

Pravo pitanje je, kako smatra profesorica kazneno-procesnog prava Zlata Đurđević, koliko je uopće moguće u praksi dokazati takvo djelo. Jer, osobama koje su sudjelovale u takvoj radnji u interesu je da šute o tome. "U takvim slučajevima nikad nema oštećene strane koja je neposredni svjedok, nema tu papira ni priznanice, kao ni bankarskog računa na kojem bi se pratio tijek novca. Tu se radi o kešu i takva je djela jako teško dokazati", prognozira fijasko USKOK-a i u najnovijim slučajevima trgovine mandatima vijećnika prof. Đurđević.

Poznati stručnjak iz kaznenog prava profesor Davor Derenčinović, koji je autor knjige 'Mit(o) korupciji' napominje kako su gradski vijećnici čim su izabrani u predstavnička tijela postali službene osobe te da nama nikakve sadržajne dvojbe u zakonu oko toga može li se njih kazneno goniti zbog trgovanja mandatima."U zakonu postoji više koruptivnih kaznenih djela, a osnovno je primanje mita iz članka 347. Tamo jasno piše da za to djelo odgovara službena ili odgovorna osoba. U članku 89. definirani su pojmovi tko su to službene i odgovorne osobe. Riječ je o vrlo širokoj definiciji službene osobe, od općinskih i gradskih vijećnika, preko članova poglavarstva do dužnosnika i službenika u jedinicama i tijelima lokalne samouprave i u državnoj upravi. Zakonodavac je sve jasno propisao, i dilema na bi smjelo biti", ustvrdio je Derenčinović.

Još su živa sjećanja iz ne tako davne prošlosti, kad su se u zagrebačkoj krizi dvojica HSS-ovaca Buković i Šporer priklonili Zlatku Canjugi i tako razriješila Tuđmanovu 'oporbenu situaciju' u korist HDZ-a. Pamti se i svjedočenje osječkog vijećnika koji je l997. godine tvrdio kako mu je Branimir Glavaš obećao kupiti bubreg za transplantaciju kao 'protuuslugu' za njegov glas. No, unatoč tim poznatim primjerima i drugim slučajevima o kojima su mediji opširno pisali, ni jedan od prokazanih političara nikad nije završio u zatvoru, niti je protiv njih pokrenut kazneni progon. Štoviše, zbog 'promjene mišljenja' i priklanjanja drugoj političkoj opciji, uglavnom su na društvenoj ljestvici napredovali i postajali ravnatelji bolnica, diplomati ili šefovi uprava moćnih javnih poduzeća. U javnosti se tako udomaćila percepcija kako je politička trgovina uobičajena društvena aktivnost, a političari koji primaju mito nedodirljiva nuspojava pravne države.