PRONEVJERA U SINDIKATU PRAVOSUĐA - ZAKAZALI SINDIKATI, DRŽAVA I FINANCIJSKE INSTITUCIJE

- Naši nisu. Mi smo ih izbacili zbog neispunjavanja obaveza, ogradili su se u Udruzi radničkih sindikata Hrvatske (URSH). Prema njihovim informacijama, SPULS nikada nije niti bio njihov član. Iako je još 2002. poduzeo radnje da bi pristupio URSH-u, sindikat s Jasnom Marić na čelu nije ispunio osnovne obaveze. Čak nisu poslali niti popis članova. Na tome je, tvrde u URSH-u, i ostalo pa je SPULS svoju »karijeru« nastavio kao samostalni sindikat. Takvo što nije rijetkost među domaćim sindikatima, koji se često organiziraju, a potom ne obavljaju djelatnosti koje su utvrđene njihovim statutima, što, čini se, nadležna tijela pretjerano ne pogađa.

- Naplatu doprinosa ne obavljamo mi nego Porezna uprava, rekao nam je Filip Dujmović iz Službe za odnose s javnošću Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Dodao je da neplaćanje doprinosa ne šteti radnicima, već njihovim poslodavcima, koji će zbog nepodmirivanja obaveza biti tuženi. Shodno tome SPULS, koji je vodila Jasna Marić, zbog neuplaćivanja doprinosa završit će na sudu. Iako se u HZMO-u prate uplate, očito nitko nije smatrao shodnim provjeriti zašto iz SPULS-a za toliko zaposlenih ne pristiže novac, bez obzira na to što poslodavci sredstva uplaćuju paušalno.

Zanimljivo je i kako je Jasna Marić uspjela »progurati« kroz državnu administraciju 42 zaposlena, budući da je to za domaće sindikate neuhvatljiva brojka. Primjerice, Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) kao središnjica, koja okuplja nešto više od 87,3 tisuće članova, ima deset zaposlenih, dok ih je u URSH-u (koji opslužuje 52,4 tisuće članova) četvero, stoga je 42 radnika u malenom SPULS-u čak i za laika ravno pravom čudu.

Pitanje je tko je trebao prepoznati da je posrijedi obična malverzacija. Inspekcijska tijela zasigurno su trebala djelovati, ali inspekcije u sindikatima vrlo su osjetljive stvari, budući da se u takvim slučajevima lako može pozvati na »državnu represiju nad radništvom« pa se u takve akcije upušta samo s jako dobrim razlogom, što ovaj očito nije bio, misle upućeni sindikalisti. Oni smatraju da je problem i u referentima koji su primili prijave za toliki broj zaposlenih, a u takvo što bi slijedom logike morali posumnjati. Da su prevarene, morale su prepoznati i banke koje odobravaju na desetke kredita jednom sindikatu. Stoga je vrlo izgledno da je Jasna Marić, uz osobine vrhunskog prevaranta, imala i svoje ljude na ključnim položajima u bankama.

- Čini se da je u slučaju »SPULS« zakazalo više mehanizama državne administracije, ponajviše zahvaljujući njihovoj nepovezanosti, pa je Marić iskoristila brojne rupe i »zaradila« više od 7 milijuna kuna, što zasigurno nije konačna cifra, tvrdi naš izvor.

I. FUKA

Prava je enigma kako su pečat i potpis Jasne Marić, predsjednice SPULS-a, mogli otvarati tolika vrata, budući da je još 2001. Trgovački sud u Zagrebu utvrdio da njena dugovanja dosežu iznos od 45.000 kuna. Pogotovo uzme li se u obzir da je Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) u veljači 2003. upozorio Državno odvjetništvo na moguće malverzacije u režiji Jasne Marić. U tom spisu piše da se SDLSN-u javljaju robne kuće i trgovine s molbom za posredovanje pri naplati dugova i realizaciji kredita koje su podigli uposlenici SPULS-a, čija se predsjednica nezakonito koristila žigom. Otad pa do završetka kriminalističke obrade nad sindikalisticom Marić prošlo je više od dvije i pol godine.