Većina hrvatskih građana Istre nikako ne bi prodala nekretninu stranom državljaninu i podržali bi zakon koji bi im onemogućio kupnju nekretnina u Hrvatskoj. Međutim, da im strani državljani ponude veću cijenu, Istrani bi je radije prodali njima nego domaćima. Zaključak je to koji proizlazi iz ankete koju je u protekla dva tjedna proveo istraživački tim oglasnika InfoNekretnine u našoj županiji. Vele da je u anketi sudjelovalo 800 građana te da su anketu proveli usmeno u Puli, Labinu i Umagu, a telefonski u Poreču, Rovinju, Buzetu i Pazinu. Iz tvrtke koja je provela anketu doznajemo da su odabrali Istru za istraživanje jer trenutno ima jedno od »najvrućih« tržišta nekretnina u Europi i gdje neke nekretnine dostižu cijene veće nego u Italiji ili Turskoj.

U sklopu istraživanja »Čije je moje?« s temom prodaje hrvatskih nekretnina stranim državljanima, Istranima je bilo postavljano pet jednostavnih pitanja kako bi doznali što građani, odnosno vlasnici nekretnina misle o prodaji strancima. Na prvo pitanje »Slažete li se s prodajom nekretnina stranim državljanima?« čak 74 posto ispitanika je odgovorilo potvrdno, 22 posto ih ne bi prodalo nekretninu stranim državljanima.

Na pitanje »Kada bi Vam stranac ponudio tri puta više novca nego domaći čovjek, kome biste radije prodali nekretninu?«. Više od polovice ispitanika, 54 posto, odgovorilo je da bi radije svoju nekretninu prodali strancu, a samo 19 posto i dalje ne bi, dok 25 posto ne zna. Iz InfoNekretnina komentiraju da, iako se 19 posto ispitanika izjasnilo kako ne bi prodalo svoju nekretninu stranom državljaninu bez obzira na ponuđenu cijenu, a četvrtina ljudi nije sigurna, iz prakse znaju da se i takav stav mijenja kad se »novci stave na stol«. Zaključuju i da većina ljudi ne bi željela prodati svoju nekretninu stranom državljaninu, međutim novac je ipak ključan faktor, koji anketirani stavljaju na prvo mjesto.

Na pitanje kojim bi stranim državljanima najradije prodali svoju nekretninu, četvrtina ispitanika se izjasnila da bi najradije prodali njemačkim državljanima, 22 posto skandinavskim, 16 posto engleskim i austrijskim državljanima, 12 posto talijanskim te šest posto ostalima. Većina ispitanika drži da njemački i engleski državljani najviše poštuju ovdašnju kulturu te se najbolje asimiliraju. Upravo su iz tog razloga i najviše dobrodošli. - Iz istraživanja proizlazi da domaćem čovjeku nije bitno je li mu novi susjed Hans ili John dok god se prilagođava ovdašnjem društvu i običajima, zaključuju iz InfoNekretnina.

Na pitanje kojim državljanima nikako ne bi željeli prodati svoju nekretninu njih 38 posto se izjasnilo kako su to Slovenci. Iz InfoNekretnina napominju da je istraživanje završilo dan prije proglašenja epikontinentalnog pojasa. Anketirani kao glavni razlog navode slovensku pretenziju prema hrvatskom teritoriju te nedolično ponašanje i izjave pojedinih slovenskih političara i građana. Nadalje isti drže da se Slovenci ne ponašaju europski. Uvjerljivo drugo mjesto s 22 posto dijele dvije nacionalnosti: talijanski i srpski državljani.

Takav rezultat je po tvrdnjama InfoNekretnine posebno zanimljiv s obzirom da je anketa provedena u Istri, regiji koja se često povezuje s pozitivnim stavom u odnosu prema Italiji. Međutim, ispitanici drže da su talijanski državljani izrazito bahati te da se podcjenjivački odnose prema lokalnom stanovništvu dok su na hrvatskom tlu. To je glavni razlog zašto ih ne bi željeli kao nove susjede. Što se pak srpskih državljana tiče, navode se agresija na Hrvatsku, nekultura te povezanost s nasilnim ponašanjem. Ispitanici su još spomenuli i Arape (njih devet posto), a na ostale nacionalnosti otpada šest posto.

U posljednjem pitanju anketirane se pitalo bi li podržali zakon koji bi onemogućio kupnju nekretnina stranim državljanima. Njih 58 posto je za donošenje takvog zakona, a 35 posto protiv, ostalih šest posto odgovorilo je da nije sigurno. Ispitanici koji su naveli da se slažu s donošenjem takvog zakona često su spominjali alternativna rješenja poput dugogodišnje koncesije i sličnog.

Iz InfoNekretnina najavljuju da će nakon ankete u Istri istraživanje provesti i u Dalmaciji, Slavoniji, Kvarneru i Zagrebu te ispitati stajalište hrvatske Vlade o toj temi.