Slobodna Dalmacija: 07. 10. 2005.
OTKRIVAMO - STRUČNJACI ZA PRAVO MORA UPOZORAVAJU NA SLUŽBENU IZJAVU KOJU JE LJUBLJANA REGISTRIRALA U TAJNIŠTVU UN-a
Slovenija izuzeta od su
dske nadležnosti!Slovenija je u UN-u registrirala izjavu da od automatske nadležnosti sudskih tijela izuzima sporove o vojnim djelatnostima, sporove koje rješava Vijeće sigurnosti te, što je za Hrvatsku najvažnije, izuzima sporove o razgraničenju na moru! Nije na odmet spomenuti: Hrvatska, za razliku od Slovenije, nije zatražila od UN-a izuzetke kojima su se Slovenci već osigurali
Nakon slovenskog proglašenja ekološkog i epikontinentalnog pojasa i hrvatske službene reakcije kojom se taj pojas ne priznaje, tj. proglašava pravno ništavnim, dvije su zemlje samo učinile još jedan, možda i posljednji korak prema priznanju da problem razgraničenja na moru apsolutno ne mogu riješiti bilateralnim razgovorima te da je neki oblik međunarodne arbitraže definitivno ne
izbježan.Ovih je dana razriješena dvojba hoće li hrvatska strana pristati na slovenski zahtjev da se u slučaju arbitraže postavi pitanje cjelokupne (morske i kopnene) granice između dviju država. No, na ono što je vrlo bitno, a što se u raspravama o razgraničenju Slovenije i Hrvatske na moru ne spominje, upozorio je dolje potpisanog novinara dr. Budislav Vukas, donedavni potpredsjednik Međunarodnog suda za pravo mora u Hamburgu.
Hrvatska i Slovenija kao stranke UN-ove Konvencije o pravu mora bile su slobodne izabrati oblik arbitraže ili sudovanja te o tome dati službene izjave UN-u. Hrvatska je izabrala Međunarodni sud, a Slovenija arbitražu. No, pri tome je ključno spomenuti jedan važan dodatak koji objašnjava mogućnost izbjegavanja iznošenja spora pred bilo koje sudsko tijelo. Jer, Konvencija predviđa iznimke, dopušta državama strankama da od obveze rješavanja sporova pred arbitražnim i sudskim tijelima izuzmu neke vrste sporova.
Što je u tom smislu učinila Slovenija? Slovenija je u UN-u registrirala izjavu da od automatske nadležnosti sudskih tijela izuzima sporove o vojnim djelatnostima, sporove koje rješava Vijeće sigurnosti te, što je za Hrvatsku najvažnije, izuzima sporove o razgraničenju na moru! Dakle, Konvencija o pravu mora sama po sebi ništa ne pomaže ako Slovenija i Hrvatska prethodno ne postignu dogovor o iznošenju spora pred neko od sudskih tijela predviđenih Konvencijom.
Na koncu nije na odmet spomenuti: Hrvatska, za razliku od Slovenije, nije zatražila od UN-a izuzetke kojima su se Slovenci već osigurali. Treba li nas onda čuditi što Slovenija cijelo ovo vrijeme pa i danas forsira bilateralno rješenje? Ljubljana zna da je oslobođena automatske nadležnosti sudskih tijela u pitanju razgraničenja na moru pa je, logično, zainteresirana za političko, a ne pravno rješenje.
Šenol SELIMOVIĆ
PETER ANDREJ BEKEŠ, SLOVENSKI VELEPOSLANIK U ZAGREBU:
To je mali spor koji se ne vidi na zemljovidu Europe
- Ovaj tip otvorenih pitanja između Hrvatske i Slovenije, jedan dio međunarodne pravne znanosti i politologije koja se bavi međunarodnim odnosima čak i ne smatra klasičnim teritorijalnim i graničnim sporom. Klasični granični spor je spor između Venezuele i Kolumbije zbog jednog prostora koji je po površini veći od Slovenije i Hrvatske zajedno, a to je područje o
ko zaljeva Maracaibo, goleme močvarne površine u čijim dubinama ima nafte. Taj spor traje već desetljećima i još nije riješen. To je pravi spor koji se može pokazati čak na globusu, a mi naš spor ne možemo pokazati ni na zemljovidu Europe - kazao je za "Slobodnu" Peter Andrej Bekeš, slovenski veleposlanik u Zagrebu.