Glas Istre: 12. 10. 2005.

SINDIKATI TRAŽE HITNO DONOŠENJE NACIONALNOG KOLEKTIVNOG UGOVORA

Čak 772 tisuće radnika bez minimuma prava

Nacionalnim kolektivnim ugovorom zaštitili bi se radnici koji nerijetko ovise o dobroj volji poslodavaca, ali bi se suzbila i siva ekonomija, ističe predsjednik URSH-a Boris Kunst

Sindikalne središnjice uskoro će na Gospodarsko-socijalnom vijeću pokrenuti pitanje razgovora o nacionalnom kolektivnom ugovoru kojim bi se regulirao minimum prava radnika koji nisu obuhvaćeni granskim ili kućnim (tvorničkim) kolektivnim ugovorima. Taj minimum prava, među ostalim, definirao bi iznos najniže plaće u zemlji koja bi se usklađivala s troškovima života svaka tri mjeseca. Kao najniža plaća u zemlji već duže vrijeme figurira najniža osnovica za naplatu doprinosa i trenutno iznosi nepunu 2.081 kunu. Prema prijedlogu nacionalnog kolektivnog ugovora, što ga je izradila Udruga radničkih sindikata Hrvatske, minimalna plaća porasla bi na 2.377 kuna, odnosno iznosila bi 40 posto prosječne plaće u zemlji. Prema sadašnjim izračunima, najniža osnovica za obračun doprinosa, odnosno minimalac, iznosi 35 posto prosječne plaće u zemlji.

- Kolektivnim ugovorima nepokrivene su 772 tisuće radnika u zemlji. Nacionalnim kolektivnim ugovorom zaštitili bi se ti radnici koji nerijetko ovise o dobroj volji poslodavaca, ali bi se suzbila i siva ekonomija - ističe Boris Kunst, predsjednik URSH-a.

Prema prijedlogu URSH-a osnovna plaća radnika za svaku godinu staža povećavala bi se za 0,5 posto. Za noćni rad plaća bi se uvećavala za 30 posto, prekovremeni 50 posto, rad nedjeljom 35 posto, dok bi plaća za rad blagdanima i neradnim danima utvrđenih zakonom bila uvećana 50 posto. Troškovi prehrane za radnika zaposlenog na puno radno vrijeme iznosili bi 20 kuna dnevno i isplaćivali bi se kao dodatak na plaću. Svojim prijedlogom URSH-a regulira i pitanje regresa te božićnice, kao i plaćenog godišnjeg odmora.

- Ponudili smo sadržaj, a kakav će on biti u konačnici ovisi o socijalnim partnerima - kazao je Kunst komentirajući činjenicu da svojim prijedlogom nacionalnog kolektivnog ugovora predlaže daleko veću razinu prava no što je propisana Zakonom o radu.

Ostale sindikalne središnjice podržale su ideju razgovora o nacionalnom kolektivnom ugovoru. Međutim, kako ističu, njime bi se trebao regulirati »minimum minimuma prava« kako u pitanje ne bi došli potpisani granski i kućni ugovori u zemlji. Poslodavci za sada nisu spremni na razgovore o reguliranju stanja na nacionalnoj razini, no sindikati smatraju da će prihvatiti argumentaciju o reguliranju minimalnih prava s obzirom na to da bi to i njima koristilo - riješili bi se nelojalne konkurencije u svojim redovima.

G. GALIĆ

Hrvatska već 12 godina bez nacionalnog kolektivnog ugovora

Nacionalnim kolektivnim ugovorom minimalna prava radnika u zemlji zadnji put bila su regulirana 1993. godine. Nakon toga, od prakse ugovaranja na nacionalnoj razini odustalo se s namjerom poticanja granskog pregovaranja. No činjenica je da još uvijek u zemlji polovina zaposlenih radnika nije obuhvaćena nikakvim kolektivnim ugovorom. Dio krivice za to snose i sami sindikati koji se nisu uspjeli probiti u mala privatna poduzeća.