Hipotekarni krediti koji se nude putem oglasa sklapaju se izravno s agentom inozemne banke, a hrvatska banka-kći s tim nema ništa. S obzirom na ponuđene dumpinške kamate, očito je riječ o nelojalnoj konkurenciji »legalnim« kreditima

RIJEKA - Tjedni oglasnici prepuni su malih oglasa u kojima se nude hipotekarni krediti inozemnih banaka koje prodaju njihovi agenti na hrvatskom teritoriju. Nazvali smo kontakt-brojeve iz tih oglasa i saznali da je riječ o izravnom kreditiranju nekih velikih austrijskih banaka koje imaju i svoje banke-kćeri u Hrvatskoj, no unatoč tome navodno razvijaju i ovakve »direktne« kanale prodaje. Osoba koja se predstavila kao agent jedne austrijske banke (ime banke poznato redakciji, op. a.) kazala je da se ugovor o kreditu sklapa izravno s tom inozemnom pravnom osobom te da hrvatska banka-kći s tim nema ništa. Ponudila je kredit s godišnjom kamatnom stopom od sedam posto, a na našu primjedbu da u Hrvatskoj ima povoljnijih stambenih kredita odgovorila je da »to nije stambeni nego hipotekarni kredit te da je prednost u tome da se može dobiti gotovina u neograničenom iznosu«.

- Nema problema. Bitno da imate sve papire. Imamo mi svog procjenitelja i javnog bilježnika i sve će se riješiti.

- A kako biste mi dostavili taj novac?

- Radim i s nekim našim bankama, ali vjerujte mi, ovi krediti kad idete direktno s bankom u Austriji su puno povoljniji. Strana banka ima više novca nego naša (hrvatska banka-kći dotične ino-banke, op. a.) pa može ponuditi i bolje uvjete, a uopće je ne zanima hrvatska crna lista. I da ste poduzeće, bilo bi vam bolje ići van po kredit, ne pitaju oni ni bon 1, ni bon 2, opisuje naša sugovornica blagodati zapadnog bankarstva.

Kaže i da je sve to zakonski pokriveno. - Imamo mi ugovor s Hrvatskom narodnom bankom, sve vam je to uređeno međunarodnim ugovorima. To tako već funkcionira 20 godina, uvjerava agentica. Rekla je još da su krediti na rok od 20 godina, pa se za 50.000 eura plaća otprilike 400 eura mjesečno, plus jednokratna naknada od četiri posto od iznosa, u koju ulaze troškovi posredovanja i obrade kredita te bankovna provizija.

Ako je dotična gospođa govorila istinu, »za zdravlje« bi je trebala priupitati Porezna uprava. Posla bi mogla imati i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja jer je očito riječ o nelojalnoj konkurenciji i ulazak na tržište dumpinškim kamatama. Naime, »keš« je u Hrvatskoj još uvijek najskuplji pa je sedam posto kamate povoljna cijena gotovinskog kredita. Ipak, naknada od četiri posto iznimno je visoka i upućuje na moguću manipulaciju. Ako je pak riječ o »lažnom agentu«, pitanje je što radi policija jer novine vrve oglasima sličnog sadržaja koji mame potencijalne žrtve - prezadužene hrvatske građane. U bankarskim krugovima neslužbeno doznajemo da su se svojevremeno neke osobe lažno predstavljale kao agenti inozemnih banaka. Naivnim bi žrtvama obećale kredit, a onda pokupile proviziju i nestale.

Očito je da ispod površine službenog bankarskog tržišta »kulja« jedno vrlo živo bankarsko »podzemlje«, netransparentno i hrvatskim vlastima nepoznato područje. Uvođenje famozne »crne liste« dalo je dodatni impuls ilegalnim kreditima. S njenom pojavom te sa skorim uvođenjem cjelokupnog kreditnog registra vjerojatno će dodatno procvjetati svi oblici crnog tržišta kredita - od lihvarenja, kamatarenja, dumping kredita, pozajmica uz zalog čekova ili kreditnih kartica, »inozemnih kredita«... Sve je to dokaz da će kapital uvijek naći put do onih kojima treba, pa i pod cijenu osobnih bankrota i nevinih žrtava.

U Hrvatskoj narodnoj banci kažu da je moguće da se hrvatski građani zadužuju izravno u inozemstvu kod nerezidenata. Prema Odluci o prikupljanju podataka za potrebe sastavljanja platne bilance, stanja ino-duga i međunarodnih ulaganja, svi rezidenti, dakle i fizičke i pravne osobe s prebivalištem u Hrvatskoj, dužni su HNB-u dostavljati izvješća o financijskim kreditima i dugoročnim komercijalnim kreditima koje uzimaju iz inozemstva ili ih odobravaju u inozemstvu. Iznimno, ako zaključe ino-kredit u iznosu manjem od 500 tisuća kuna, HNB-u moraju dostaviti samo kopiju kreditnog ugovora. Stanje ino-duga fizičkih osoba koji podliježe obvezi prijavljivanja, a radi se o kreditnim odnosima kod kojih iznos pojedinačnog ugovora prelazi protuvrijednost od 500 tisuća kuna, na dan 31. kolovoza iznosi 49,1 milijun eura. Znači, uz to što se građani u inozemstvu zadužuju posredstvom domaćih banaka koje za njih »uvoze« svježi kapital, oni to čine i izravno, pa i na taj način »napuhuju« ino-dug.

Iz MUP-a saznajemo da je tijekom prošle godine za 11 počinitelja utvrđena osnovana sumnja da su počinili 14 kaznenih djela s obilježjima lihvarskih ugovora, dok je u ovoj godini evidentirano 10 počinitelja sa sumnjom na 20 takvih kaznenih djela. »Nije riječ samo o kreditima, već o raznim oblicima prijevara s elementima lihvarskog ugovora«, kaže glasnogovornik MUP-a Zlatko Mehun. On pojašnjava da ljudi lakomisleno ulaze u sumnjive aranžmane, a na to ih prisili teška imovinska situacija. Riječ je o ugovorima »oči u oči« na koje ljudi dobrovoljno pristaju. Pomoć policije potraže kad je već kasno, kaže Mehun, dodajući da je u suzbijanju ove pojave iznimno važna uloga medija.