Prema relevantnim procjenama, broj Hrvata se prepolovio u odnosu na onaj iz 1991., a u nekim dijelovima BiH praktično su nestali

Doppredsjednik SNSD-a Krstan Simić je kazao da će zastupnici iz njegove stranke tražiti da se ovo pitanje žurno pokrene, odnosno da se prije općih izbora iduće godine krene s pripremama za obavljanje popisa pučanstva.Podršku tom stajalištu odmah su najavile i druge vodeće srpske stranke - od SDS-a i PDP-a, do Srpske radikalne stranke »Dr. Vojislav Šešelj«.

To, naravno, nije iznenađujuće, jer svi oni odavno tvrde kako su trenutni društveni odnosi u BiH zapravo »talac« nacionalnog ključa, odnosno popisa iz 1991. godine. Srpski političari u BiH očito smatraju da odnose u BiH treba graditi na »novoj realnosti«.Međutim, mnogi bošnjački i hrvatski političari u BiH smatraju drukčije. Oni se u načelu ne protive popisu pučanstva, jer svakome je jasno da je on ovoj zemlji potreban, među ostalim i zbog daljih koraka ka priključenju Europi. No, upozoravaju da proces povratka nakon rata nije završen, te da je današnja etnička slika BiH zapravo posljedica Karadžićevog i Mladićevog projekta etničkoga čišćenja. »Nitko razuman ne protivi se popisu stanovništva, ali, tek kada bude završen proces povratka, što je obveza iz Daytonskog sporazuma«, kazao je za sarajevsko Oslobođenje ministar civilnih poslova BiH Safet Halilović.

U komentaru istog lista ističe se kako je popis neophodan, ali da je motivacija srpskih stranaka morbidna jer se registracijom poratne i postgenocidne etnoteritorijalne situacije zapravo želi legitimirati etnička podjela zemlje. Stručnjaci pak upozoravaju kako za tehničke pripreme popisa trebaju tri ili četiri godine, što znači da je provedba popisa pučanstva teško izvediva prije 2010. ili 2011. godine. Na to su upozorili i iz Ureda visokog predstavnika međunarodne zajednice, čiji je glasnogovornik Mario Brkić kazao da je pitanje odluke o popisu stanovništva na vlastima BiH, pri čemu treba voditi računa da to iziskuje velike troškove i duže vrijeme za obimne pripreme. Također, potrebno je stvoriti i odgovarajući statistički sustav u BiH. Ono što će nedvojbeno pokazati popis u BiH, kada bude proveden, je činjenica da su Hrvati BiH zapravo najveće demografske žrtve rata i poraća. Prema relevantnim procjenama, broj Hrvata se prepolovio u odnosu na onaj iz 1991., a u nekim dijelovima BiH praktično su nestali. Dio hrvatskih političara i javnih djelatnika smatra kako je razlog ovoj činjenici i politika međunarodne zajednice koja nije dovoljno poticala i pomagala povratak Hrvata, posebno u RS.

Alenko Zornija