SDP (14,4 posto) i HDZ (14,1 posto) vode mrtvu utrku, a na trećem mjestu popularnosti političkih stranaka, daleko od prve dvije, ali i u znatnoj prednosti pred ostalima, nalazi se HSP (6,1 posto). To je rezultat telefonskog istraživanja Novog lista provedenog na reprezentativnom uzorku od 1.000 punoljetnih građana Hrvatske od 11. do 13. listopada. U odnosu na naša prethodna istraživanja, vidljivo je da je HSP zamijenio mjesto s HNS-om (2,2 posto), koji je pao na četvrto mjesto, te da se može registrirati lagani pad rejtinga HSU-a, dok HSS (1,3 posto) na petom mjestu zaključuje listu glavnih stranaka koje imaju najveći utjecaj u biračkom tijelu.

No, daleko najveća grupacija među biračima su neopredijeljeni (30,9 posto) i oni koji najavljuju da neće izaći na izbore (20 posto). Ovih više od pedeset posto građana najbolje su upozorenje političkim strankama da je krajnji čas da učine nešto sa svojom prepoznatljivošću te svojim ponašanjem vrate ugled političara i politike uopće, ili ćemo se na sljedećim izborima ponovno »čuditi« velikoj apstinenciji, odnosno nekim drugim oblicima biračkog razočaranja.

To potvrđuju i rezultati popularnosti političara. Čak 36,2 posto anketiranih nema povjerenja niti u jednog političara, a još 16,5 posto je neodlučnih. Iako nisu ostvarili impresivan rezultat, ipak odskaču Mesić (11,4 posto), Sanader (10,8 posto) i Račan (5,7 posto), kojima su, ako se to tako uopće može reći, za petama Đapić, Čačić, Tadić, Adlešić, Bandić i Kajin, sakupivši između 2,3 i 1 posto glasova. Slijedi potom niz od 35 političarki i političara, u rasponu od Kolinde Grabar-Kitarović, Vesne Škare-Ožbolt i Vesne Pusić, preko Mikšića, Šeksa, Glavaša i Linića do Rojsa, Pašalića i Luke Podruga, koji su dobili simboličan broj glasova, najčešće tek jedan.

Čak 31 posto anketiranih potpuno je nezadovoljno radom hrvatske Vlade, a dodamo li tome još oko 63 posto onih koji su njome malo ili umjereno zadovoljni, premijer Ivo Sanader ima razloga za zabrinutost. Uvjerljivo najvećim uspjehom Vlade anketirani građani smatraju početak pregovora s EU-om, a daleko iza su povrat duga umirovljenicima, obuzdavanje bespravne gradnje, rješavanje statusa branitelja, povratak izbjeglica i izgradnja autocesta.

S druge pak strane, građani kao daleko najizraženiji problem koji Vlada ne uspijeva riješiti vide nezaposlenost. Očito ne bez razloga, na drugo mjesto neriješenih problema popeo se porast oružanog kriminala, a među ostalim istaknutijim problemima gdje se očekuje djelotvornost izvršne vlasti ističu se stanje u pravosuđu, repovi privatizacije, mirovine, rast vanjskog duga, stanje u gospodarstvu i korupcija.

Kada je pak riječ o stranačkim preferencijama anketiranih i njihovom odnosu prema funkcioniranju izvršne vlasti, jasno je da su simpatizeri HDZ-a manje kritični prema Vladi od ostalih, ali ni oni ne pokazuju preveliko oduševljenje njenim radom. Najveći broj ih se, naime, »skrio« iza formulacije da su umjereno zadovoljni radom Vlade, daleko više nego kada su u pitanju simpatizeri drugih stranaka, no u cjelini i kod njih se može iščitati razočaranost dostignućima Sanaderova tima.