Vjesnik: 18. 10. 2005.
Karl Rove mora van iz Bijele kuće?
Rove je pod sumnjom da je namjerno odao identitet CIA-inog agenta, što se smatra krivičnim djelom
NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika) - To još nije afera poput Watergatea, koja je predsjednika Richarda Nixona natjerala da ode iz Bijele kuće, ali dobro upućeni se slažu, da bi odlazak glavnog Bushevog savjetnika, Karla Rovea, mogao dobro uzdrmati aktualnog američkog predsjednika. Zato je ovaj tjedan, najvažniji u dosadašnjem Bushevom mandate.
Narednih će dana biti jasno hoće li specijalni državni tužilac Patrick Fitzgerald podići optužbu protiv jednog od nabriljantnijih republikanskih stratega, za koga je predsjednik Bush znao reći da je arhitekt njegovog ponovnog osvajanja Bijele kuće.
Već 28 godina Rove je uz Georga Busha mlađeg, od guvernerske kuće u Teksasu do predsjedničke palače u Washingtonu. Jednostavno ga nazivaju »Bushev mozak«, a kritičari cinično tvrde da predsjednik nije čak u stanju politički misliti bez Roveove pomoći.
Kada je prije nešto više od godinu dana izbila afera oko otkrivanja imena tajnog agenta CIA-e novinarima, što je prema američkom zakonu krivično djelo, predsjednik Bush je izjavio da svakome za koga se u njegovoj administraciji utvrdi da je kršio zakon nema mjesta u kabinetu. Rove je sad pod sumnjom da je namjerno odao identitet CIA-inog agenta kako bi se politički osvetio bivšem američkom veleposlaniku u Bagdadu Josephu Wilsonu, jer je tajni agent upravo veleposlanikova supruga Valerie Plame.
Svojevremeno je Wilson izravno optužio Busha, da je uoči napada na Irak, u ožujku 2003., manipulirao podacima izjavivši kako Saddamov režim posjeduje možda čak i nuklearni potencijal, iako je znao da to nije točno.
Upravo po nalogu CIA-e, Wilson je kao diplomat boravio u Africi kako bi utvrdio činjenice. S Crnog kontinenta, Wilson se vratio sa saznanjem da Bagdad nije uspio nabaviti elemente za izradu atomske bombe, i o tome napravio izvješće, koje je trebalo stići do Bijele kuće. Ipak, u svom obraćanju naciji, u siječnju 2003., pred oba doma američkog Kongresa, predsjednik Bush je zanemario te nalaze i naciju i svijet suočio s potencijalnom iračkom nuklearnom opasnošću. Samo dva mjeseca kasnije to je postao neposredni povod za rat u Iraku.
Kad je rat u Iraku već odmakao, Wilson je u članku u New York Timesu objavio svoja otkrića, čime je predsjednika stavio na vruću političku stolicu. Od tada je započeo rat između Wilsona i Bijele kuće. Prva žrtva mogao bi biti upravo Rove, jer je predsjednika branio ne birajući sredstva.
No, stvari se zaoštravaju i oko glavnog savjetnika potpredsjednika Richarda Cheneya. Na osnovu onoga što je napisala novinarka New York Timesa Judith Miller, nazire se da je i potpredsjednikov savjetnik Lewis Libby, možda prekršio zakon. On je navodni pred sudskom porotom davao proturječne izjave o tome koja je njegova uloga u ovoj aferi.
Znajući da je Judith Miller zbog odluke da ne oda ime svog izvora, a to je bio upravo Libby, u zatvoru provela 85 dana, time je Libbyjev položaj čak i etički uzdrman. Prema sugestijama odvjetnika Roberta Benetta, Libby je pokušao utjecati na svjedočenje Judith Miller.
Time je politička bura u Washingtonu ojačala. Ostajući u njenom epicentru, savjetnici Bijele kuće, Karl Rove i Lewis Libby politički su već osuđeni od demokrata. Senator Dick Durbin iz Illinoisa, u nedjelju je na TV Fox kanalu, podsjetio na američku političku tradiciju, ne spominjući doduše Nixona: Ovakve se greške kažnjavaju potpunim odstranjivanjem iz političkog života, rekao je Durbin.
Erol Avdović