Bivše državne banke (Zagrebačka, Privredna, Splitska, Dubrovačka...) imale su nezaobilaznu ulogu u tajkunizaciji hrvatskog gospodarstva koja je u konačnici rezultirala pljačkom i uništavanjem stotina poduzeća. Bankama, koje su "šakom i kapom" dijelile kredite tajkunima (Miroslav Kutle, Josip Gucić...), do sad se nitko nije bavio. Naznaka da bi se to moglo promijeniti je najava da će Hrvatski fond za privatizaciju (HFP), na preporuku Državnog odvjetništva, od nadležnih sudova zatražiti da se neki ugovori o kreditiranju tajkuna proglase ništavnima.

Prvi ugovor kojim će se, po svemu sudeći, uskoro pozabaviti za to nadležni sud, sklopljen je na samom početku pretvorbeno-privatizacijskog lopovluka između Zagrebačke banke i Gucićevog NIK-a. Tim ugovorom, koji, očito ne slučajno, nema ni broja ni datuma, Zagrebačka banka je Guciću za kupnju riječke tvrtke "Brodokomerc" od HFP-a odobrila kredit u iznosu od 32 milijuna "pokojnih" DEM. Za vraćanje kredita su osim korisnika (NIK), "uz iste uvjete i na isti način kao i NIK", kao i u svim drugim ugovorima, navedeni i sudužnici, a to su u ovom slučaju bili "Eurona", "Goričanka", "Amfora" i "Croatia shops".

Dakle, Gucićeve tvrtke koje su kasnije, osim onih koje su bile fiktivne i osnivane su da za Gucića i družinu obave određeni posao, a uglavnom se radilo o izvlačenju novca i mešetarenju s dionicama, zbog toga završile u stečaju iz kojega su neke od njih, poput "Goričanke", spašene novcem poreznih obveznika. A koliko je Gucić svojedobno, zahvaljujući zaštiti i podršci bivšeg državnog vrha, bio moćan najbolje potvrđuje činjenica da mu je dugoročni kredit od 32 mlijuna DEM Zagrebačka banka odobrila "iz sredstava stare devizne štednje koja je pretvorena u javni dug RH."

Prvo, ugovor je, pojašnjava naš sugovornik, sklopljen, a da Zagrebačka banka prethodno nije, sukladno Zakonu o bankama, utvrdila bonitet korisnika kredita. "Nikakvi sudužnici ili sudužništvo ne mogu supstituirati bonitet..." Posebno je zanimljiva činjenica da je kredit odobren iz sredstava stare devizne štednje. Tu se, naglašava naš izvor, očito radilo o nekom od kreativnih oblika bankarske alkemije. U ovom slučaju radi se o ugovoru o kreditu na temelju zaloga vrijednosnih papira koji je sklopljen u suprotnosti sa Zakonom o obveznim odnosima, jer nisu točno naznačeni vrijednosni papiri koji se zalažu i njihova vrijednost (članci 1069-1071 ZOO).

Osim navedenog, kredit je odobren uz fiksnu godišnju kamatu od 9 posto, a tadašnji krediti su se odobravali uz zakonite godišnje kamatne stope koje su se kretale između 15 i 20 posto. To je, upozorava naš izvor, još jedan element neustavnosti, nezakonitosti i nemoralnosti navedenog ugovora.

A kredit je odobren i dat na korištenje "uz uvjet naknadnog i postupnog založnog prava na nekretninama, što je u suprotnosti s aktima Banke. Nijedan građanin nije mogao niti može koristiti kredit bez prethodno upisanog založnog prava." Nadalje, ugovor je bez datuma, dakle ne zna se kad je potpisan, što znači da nije moguće utvrditi nastanak njegovih pravnih učinaka. Potpisi na ugovoru su nečitljivi, a nisu navedena ni imena i prezimena potpisnika. Stranice ugovora koji, kako tvrdi naš izvor, nije prošao ni uobičajnu i obveznu kontrolu Direkcije pravnih poslova Banke, nisu "zaštićene pa ih se može vrlo jednostavno zamjenjivati (falsificirati), a ugovor nema ni evidencijski broj što znači da, po svemu sudeći, nije ni evidentiran u službeni registar ugovora Banke."

Zbog svega toga navedeni ugovor je, tvrdi naš izvor, ništavan, a pravo na isticanje ništavnosti ne zastarjeva. Takvih je ugovora, tvrdi on, puno, a nezakonito su ih, osim Zagrebačke banke, sklapale i ostale banke.

Banka prethodno nije utvrdila bonitet korisnika kredita; Kredit je odobren iz sredstava stare devizne štednje; Fiksna godišnja kamata iznosi 9 posto, a u to vrijeme su se kamatne stope kretale između 15 i 20 posto; Kredit odobren uz uvjet naknadnog i postupnoga založnog prava na nekretninama, što je u suprotnosti s aktima Banke; Ugovor je bez datuma; Potpisi su nečitki, a nisu navedena ni imena i prezimena potpisnika; Stranice ugovora nisu prošle ni uobičajenu kontrolu Direkcije pravnih poslova Banke; Ugovor nema ni evidencijski broj

- "Badel-Bap", Zagreb, odobreni iznosi su 2.050.000 i 2.035.000 DEM.

- "Amfora", Makarska, ukupni iznos kredita (tri ugovora) je 2.596.000 DEM.

- "Primorje", Makarska, ukupni iznos kredita je 7.147.500 DEM.

- NIK, Zagreb, ukupni iznos je 45.780.000 DEM.

- "Brodokomerc", Rijeka, ukupni iznos je osam milijuna DEM.

- "J-G", V.Gorica, a iznos je 500.000 DEM.

- "Ferimport", Zagreb, iznos je 1,1 milijun DEM...