Glas Istre: 21. 10. 2005.
MI
NISTARSTVO PRAVOSUĐA U SVOM NACIONALNOM PROGRAMU PRIZNAJE POTKUPLJIVOST NA SVIM RAZINAMA I SEGMENTIMA DRŽAVEDonacije strankama izvor korupcije
Nejasno i neprecizno definirane obveze u kontroli financiranja političkih stranaka predstavljaju jedan od generatora korupcije u politici. Anonimne donacije i donatori u pravilu znače i anonimne protuusluge nakon izbora, tvrdi Ministarstvo pravosuđa
ZAGREB - Da bi ostvarili svoja prava, građani moraju potkupljivati službenike i plaćati im da obavljaju poslove za koje su već plaćeni, navodi se u Nacionalnom programu za suzbijanje korupcije koji je izradilo Ministarstvo pravosuđa. Ovaj dokument javnosti će službeno biti predstavljen u idućih nekoliko dana. Osim izričitog priznanja da je javna uprava korumpirana, Minis
tarstvo pravosuđa, koje vodi jedina DC-ova ministrica Vesna Škare-Ožbolt, u Nacionalnom programu upozorava i na problem korumpiranosti političkih stranaka te predlaže donošenje posebnog Zakona o financiranju političkih stranaka, kao i donošenje novog Zakona o sukobu interesa.- Ozbiljna i odgovorna vlast treba nedvosmisleno i otvoreno kazati da nejasno i neprecizno definirane obveze u kontroli financiranja političkih stranaka predstavljaju jedan od generatora korupcije u politici. Anonimne donacije i donatori u pravilu znače i anonimne protuusluge nakon izbora. U mandatu svih dosadašnjih vlada svjedočili smo aferama s donatorima kojima je vlast, na razne načine, pokušala vratiti protuuslugom, tvrdi Ministarstvo pravosuđa, te ističe da zakonom treba zabraniti
anonimne donacije, donacije u gotovom novcu i donacije poduzeća u kojima javni kapital ima 25 posto ili više udjela.Također, predlaže se ograničenje visine donacije po jednom donatoru u jednoj godini, a političkim strankama, ističe se, propisivanje obavez
e podnošenja izvještaja o redovnom financiranju te izvještaja o svakoj predizbornoj kampanji posebno.Što se aktualnog Zakona o sukobu interesa tiče, Ministarstvo pravosuđa u Nacionalnom programu za suzbijanje korupcije ističe da javnost taj zakon »s pravom doživljava kao prašinu koju joj u oči baca vlast«.
- Umjesto smanjenja, Zakon o sprječavanju sukoba interesa i Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa povećali su sumnju javnosti u širinu i opseg korumpiranosti politike i vlasti. Takvo stanje treba prekinuti donošenjem novog Zakona o sukobu interesa, upozorava Ministarstvo pravosuđa, te dodaje da treba propisati i povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa na gradskim i županijskim razinama.
- Povjerenstva ne smiju zamijeniti pravosudna tijela pa im treba propisati obvezu predlaganja političke odgovornosti, uključujući predlaganje opoziva s državne ili lokalne dužnosti onih dužnosnika za koje se utvrdi da su u sukobu interesa, navodi se u antikorupcijskom programu.
Što se javne uprave tiče, Ministarstvo pravosuđa predlaže obavljanje stalnog nadzora u državnoj i lokalnoj javnoj upravi, kao i veće plaće za zaposlene u javnoj upravi da bi bili manje podložni korupciji i primanju mita.
U sudstvu se, pak, predlaže da se sucima i državnim odvjetnicima također propiše obveza prijavljivanja imovine i načina njenog stjecanja te sigurnosnu provjeru kao jedan od uvjeta za izbor sudaca i državnih odvjetnika.
Korupciju u zdravstvu Nacionalni program namjerava suzbiti na način da se dostupnim javnosti učini broj slobodnih bolesničkih kreveta u svakoj bolnici te da se propiše obaveza objavljivanja liste čekanja u svim bolnicama i drugim zdravstvenim ustanovama. Također, programom se predlaže i smanjenje mogućnosti države da arbitrarnim odlukama ograničava slobodu tržišnog natjecanja te se ističe da se država treba povući iz operativnog vođenja trgovačkih društava u svom vlasništvu što bi, navodi se, trebalo prepustiti upravama i menadžmentu.
L. TOMIČIĆ
Antikorupcijski program predlaže se za:
- javnu upravu (državnu i lokalnu); - političke stranke; - sudstvo (suce i državne odvjetnike); - zdravstvo
Nema mita u gospodarskom poslovanju
Policija je ove godine mnogo uspješnija u otkrivanju djela iz područja korupcije jer je u prvih devet mjeseci podneseno više kaznenih prijava nego tijekom čitave 2004. godine. Lani je tako podneseno 266 prijava, a do 1. listopada ove godine ta se brojka popela na 283. Najčešće kazneno djelo iz koruptivnog sektora je zloporaba položaja i ovlasti, kojih je ove godine zabilježeno 135, a lani u
kupno 139. Kazneno djelo koje građani zapravo doživljavaju kao korupciju, a radi se o primanju mita, mnogo je rjeđe. Policijske akcije ove su godine tako dovele do 44 takve kaznene prijave, što je za jednu manje nego tijekom čitave prošle godine. MUP je uspješniji u otkrivanju davanja mita, lani je otkrio 63 te čak 72 ove godine. Sklapanje štetnog ugovora ove je godine zabilježeno 21 put, a zanimljivo je da ni lani, ni ove godine nije podnesena niti jedna kaznena prijava zbog primanja ili davanja mita u gospodarskom poslovanju. (D. Ra.)