MOSTAR - Vlasnici 100-injak privatnih tvrtki s prostora Zapadne Hercegovine, prosvjeduje protiv kako kažu nelogične i nezakonite odluke federalnog Ministarstva financija i Suda BiH, po kojoj su do kraja godine dužni retroaktivno isplatiti dugovanja u vrijednosti od oko 30 milijuna KM. Zapadnohercegovački tajkuni, smatraju da ova odluka nema zakonsko, već političko uporište, jer ih se financijski tereti zbog toga što su poslovno u posljednje tri do četiri godine, surađivali s privatnim tvrtkama čiju su vlasnici Pravomoćnom presudom Posebnog odjela suzbijanje gospodarskog kriminala i korupcije, osuđeni za različite financijske malverzacije.

"Nelogično je da mi plaćamo dugovanja zato što smo surađivali s tvrtkama čiji su vlasnici zbog različitih gospodarskih malverzacija pravomoćno osuđeni. Kako da mi znamo kakva je čija tvrtka i jeli se ona ogriješila o zakon, ako to nisu znale županijske, entitetske, ili državne institucije vlasti. Što one nisu otkrile tko radi nezakonite poslove, pa bi svima bilo dobro onako mi moramo sa svojih računa platiti njihovu nesposobnost" ističu revoltirani privatnici, koji su se na dobivena rješenja o izmirenju dugovanja bezuspješno žale na županijskim sudovima u Zapadnohercegovačkoj i Hercegovačko-neretvanskoj u kojima preko svojih odvjetnika traže da Rješenje Ministarstva financija Federacije BiH "o razrezu poreskih obveza koja su donijeta na temelju presude Suda BiH" proglase nezakonitim. Najveći broj tvrtki koje su optužene za dugovanja od 100.000 do 500.000 KM registrirano je u Zapadnohercegovačkoj županiji.

Oko 70-ak tamošnjih tvrtki prema postojećim sudskim rješenjima, dužno je isplatiti oko 17 milijuna KM duga dok se ostalih 13 milijuna odnosi na tvrtke iz Hercegovačko-neretvanske županije. Iznosu treba pridodati 0,06 posto mjesečne zatezne kamate koja cijenu duga dodatno povećava. Žalbu da Odluku Ministarstva financija uložilo je na desetka tvrtki iz Zapadne Hercegovine, ali županijski sudovi nisu ih razmotrili jer kako smatraju "privatnici" tamošnji sudci ne smiju se protiviti autoritetu Suda BiH i utjecaju međunarodnih političkih moćnika.

"I političari i sudci žive u strahu, ne žele jasno kazati što je logično, a što nelogično. Kako se može drugačije protumačiti odluka da platimo dugove, zbog toga jer smo poslovali s tvrtkom za koju nismo znali da radi nezakonito, a da prije toga utvrđena krivica poduzeća, koja su poslovala zakonito. Tko je kriv neka mu se sudi, ali neka se da prostor za rad ljudima koji plaćaju obveze prema državi" ističu hercegovački tajkuni okupljeni oko Inicijativnog odbora za utemeljenje Udruženja hrvatskih gospodarstvenika u BiH. U želji da čujemo i drugo stranu koju se našla pod paljbom kritika, bezuspješno smo kontaktirali Ministarstvo financija Federacije BiH, ali i županijske sudove. Na pismeni dopis koji smo uputili u Sarajevu nije nam unatoč obećanjima dogovoreno, a na županijskim sudovima u sporne dvije županije dobili su samo kratak odgovor da oni rade po važećim zakonima.