Stručna Komisija Ministarstva zaštite okoliša natpolovičnom je većinom odbacila Studiju utjecaja na okoliš naftaškog projekta Družba Adria. Time je, vrlo vjerojatno, stavljena "točka na i" na gotovo četverogodišnje natezanje u javnosti o koristima i šteti spajanja naftovoda između sibirske Samare i našeg Omišlja. Janafov terminal na Krku trebao je postati izlaz za rusku naftu prema europskom i američkom tržištu.

U prošle četiri godine javnost se naslušala brojnih argumenata i zagovornika i protivnika Družbe Adrije. No, gotovo je sigurno da je većina tih argumenata ostala u vakuumu jer ih građani jednostavno nisu razumjeli. To se ponajprije odnosi na duge rasprave o opasnostima od inertnih plinova, znanstvenih nadmudrivanja o kemijskom sustavu nafte, pa čak i o opasnostima od balastnih voda koje bi u Omišalj trebali donijeti megatankeri prije ukrcavanja ruske nafte.

Javnost je, međutim, munjevitom brzinom shvatila i usvojila ključni argument za prihvaćanje ili odbacivanje studije koji se temelji na mogućoj zaradi od transporta ruske nafte Janafovim cijevima. Zarada Janafa maksimalno bi mogla iznositi 80 milijuna američkih dolara. A samo jedna havarija tankera punog ruske nafte vjerojatno bi naštetila našem turizmu na većem dijelu obale. Ove godine smo od turizma zaradili više od šest milijardi eura, a na godinu očekujemo, prema tvrdnjama resornog ministra Božidara Kalmete, i više.

S druge strane, Janafovi stručnjaci koji su izradili studiju nisu izračunali štete od najcrnjeg scenarija najgore havarije tankera u Jadranu. To je bio i jedan od glavnih argumenata članovima Komisije za prekjučerašnje odbacivanje studije.

Osim zabrinutosti za zaštitu okoliša i rizike transporta nafte, javnost je shvatila da je hrvatsko crno zlato zapravo - turizam. Kako jadranski tako i onaj kontinentalni.