Slobodna Dalmacija: 27. 10. 2005.
KREDITI PREGOVORI S EU-om NEĆE SNIZITI CIJ
ENE ZAJMOVA U BANKAMAJoš ćemo čekati obaranje kamata
Start pregovora s EU-om neće izravno utjecati na sniženje bankovnih kamata, no ubrzanje reformi koje će smanjiti državni rizik i povećati kreditni rejting zemlje, bit će signal za pad
Početak pregovora Hrvatske s Europskom unijom neće izravno utjecati na domaće kamatne stope koje bi mogle padati nakon reformi što mogu utjecati na smanjenje državnog rizika, odnosno rasta kreditnog rejtinga zemlje. Tako na pitanje hoće li se otvaranjem pregovora s Europsk
om unijom spustiti kamatne stope domaćih banka, odgovaraju u Raiffeisen banci, navodeći da se kamate u EU-u i u Hrvatskoj formiraju u uvjetima stabilnog financijskog tržišta pa razlika nastaje samo u dijelu ukalkuliranog rizika koji je viši u odnosu na prosjek EU-a.— Viši rizik zahtijeva i više cijene kapitala, odnosno kamate, a dodatni impuls na održavanje više razine cijena su restriktivne mjere monetarne vlasti koje ograničavaju uvoz kapitala — tvrde u Raiffeisen banci.
Bankarstvo je jedan od domaćih najrazvijenijih sektora, tvrde u Zagrebačkoj banci, dodajući kako se uloga stranih banaka već potvrdila ulaskom kapitala, bankarske ekspertize i profesionalnih standarda u domaće bankarstvo. U tom smo smislu sigurno najbliži standardima EU-a, a već su sada c
ijene financijskih usluga približne onima u zapadnoeuropskim zemljama. Koraci prema ulasku u EU mogli bi svakako ubrzati smanjenje rizika poslovanja i cijene kapitala, navode u ZABA-i.Slično govore i u HVB Splitskoj banci. Vele, prednosti otvaranja pregovora najviše će se odraziti na razvoj tržišta, širu ponudu i veće mogućnosti za poduzeća i građane. U toj banci očekuju veće kanaliziranje štednje u alternativne financijske proizvode, poput investicijskih fondova, i vjeruju da će se nakon otvaranja pregova
ra nastaviti trend pada kamatnih stopa.Pregovori će utjecati na hrvatsko gospodarstvo, kaže Hrvoje Stojić, voditelj Istraživanja tržišta Hypo Alpe-Adria-Bank koji vjeruje u iznadprosječni priljev direktnih stranih ulaganja zbog povećanja atraktivnosti Hrvatske. Stojić prognozira i ubrzavanje domaće kreditne ekspanzije koja će pogodovati i smanjenju kamata na kredite.
Cijene štednje i kredita
Nikad nije bila manja razlika između cijene kojom se banke naplaćuju kamatama građanima za kredite s valutnom klauzulom i svote koju štedišama plaćaju za devizne depozite - tijekom srpnja pala je na 3,76 postotna boda, ustvrdili su u HNB-u. Proteklog desetljeća ta je kamatna razlika iznosila i više od 10 posto, dok u razvijenim zemljama iznosi 3 do 4 posto.