Večernji list: 27. 10. 2005.

Koja je pozadina nove nagodbe s Tužiteljstvom u Haagu

Rajić svjedoči protiv Praljka i Petkovića?

Autor: ZVONIMIR DESPOT

Nagodba Ivice Rajića s Tužiteljstvom u Haagu o priznanju krivnje, za raspon kazne od 12 do 15 godina zatvora, izaziva različita nagađanja i analize. Hoće li Rajić Tužiteljstvu zauzvrat dati "dragocjene" podatke za neke druge slučajeve? Prva posljedica Rajićeva dogovora bilo je povlačenje njegova odvjetnika Željka Olujića iz postupka. Iako je očito da se Olujić povukao zbog neslaganja s nagodbom, on zbog profesionalne tajne nije želio ići u detalje.

Međusobni sukob

Činjenica je da smo se razišli kad su počeli razgovori s Tužiteljstvom. No, o pozadini ne mogu govoriti kazao je Olujić, kojega Tajništvo Haaškoga suda još nije razriješilo iako je on to, kaže, tražio prije više od mjesec dana. Jedno od najčešćih nagađanja jest ono da bi Rajić, među ostalim, mogao Tužiteljstvu pružiti dodatne dokaze u zahtjevu za ponavljanje postupka Tihomiru Blaškiću. No, Blaškićev odvjetnik Anto Nobilo tvrdi da to nije moguće.

Blaškić se u Haagu branio da nije ulazio u događaje u Kiseljaku jer da je ta enklava bila razdvojena Armijom BiH od druge enklave Busovača - Vitez u kojoj je bio Rajić te da on nikako nije mogao biti u kontaktu s njime.

Stoga Rajić o Blaškiću ne može iznijeti izravna saznanja. Istina je da su oni u konstantnom sukobu još od 1992. i 1993. godine, pa tu treba tražiti i razloge za onaj incident u haaškom pritvoru uvjeren je Nobilo, koji nije mogao, zbog tajnosti postupka, odgovoriti je li se očitovao na zahtjev Carle del Ponte da se protiv Blaškića ponovi postupak.

Nikad se ne zna

Ljudi bliski Haaškome sudu drže kako je sve moguće. Neki kažu kako Blaškić zacijelo može biti miran kad je riječ o Rajiću, ali da se opet "nikad ne zna". Izvjesnija je pak opcija, kažu nam, da bi Rajić mogao teretiti Slobodana Praljka i Milivoja Petkovića, protiv kojih suđenje još nije ni počelo. Rajić je, naime, za rata, kako nas uvjeravaju neki, uspostavio vezu s Glavnim stožerom HVO-a preko srpskog teritorija kojim su zapovijedali Praljak i Petković.

Od 12 do 15 godina zatvora

Sudac Liu odredio je rok do 15. studenoga za podneske optužbe i obrane uoči rasprave o visini kazne koja će se održati najvjerojatnije 28. studenoga. Optuženi može predložiti donju granicu kazne od 12 godina, dok Tužiteljstvo može predložiti gornju granicu od 15 godina". Rajić je optužen za napad na Stupni Do 23. listopada 1993. u kojem je ubijeno najmanje 16 civila, a selo je gotovo uništeno. Teretilo ga se za teške povrede Ženevskih konvencija i kršenja zakona. Uhićen je 5. travnja 2003.

Još 18 priznalo krivnju

Prije Rajića, krivnju je priznalo 18 optuženika. Hrvat iz BiHMiroslav Bralo te Srbi: M. Nikolić, D. Nikolić, M.Jokić, M. Deronjić, M. Babić, D. Sikirica, G. Jelisić, B. Plavšić, D. Obrenović, D. Mrđa, R. Češić, P. Banović, D. Erdemović, D. Kulundžija, D. Došen, M. Simić i S. Todorović. Nakon priznavanja krivnje, tužitelj i obrana mogu se dogovoriti da tužitelj može zatražiti da se optužnica izmijeni, da se primijeni neka kazna te da se neće usprotiviti izricanju konkretne kazne. (Z. B.)