Vjesnik: 28. 10. 2005.
Unija o izazovima globalizacije
Britanski premijer Tony Blair predložio je da
glavna tema za razmišljanje u Hampton Courtu bude kako odgovoriti na izazove globalizacije, a ne ugroziti europski socijalni modelHAMPTON COURT (Od Vjesnikovih izvjestitelja) - U ozračju ustavnih i proračunskih dilema pred kojima stoji Europska unija, šefovi vlada njezinih 25 zemalja te budućih članica Rumunjske i Bugarske okupili su se u četvrtak na jednodnevnom neformalnom summitu u Hampton Courtu.
Gosti na radnom ručku u povijesnoj palači Henrika VIII. nadomak Londona bili su i Ivo Sanader te Recep Tayyip Erdogan, premijeri Hrvatske i Turske, koje upravo počinju pregovore o članstvu u EU.
Domaćin summita, britanski premijer Tony Blair, čija zemlja upravo predsjedava EU-om, predložio je da glavna tema za razmišljanje u Hampton Courtu bude »kako odgovori
ti na izazove globalizacije, a ne ugroziti europski socijalni model«.Europa se nalazi pred višestrukim izazovima. Jedan od važnijih je činjenica da njezino pučanstvo ubrzano stari. Za desetak godina će na svaka dva zaposlena unutar EU-a dolaziti po jedan umirovljenik, što se smatra razlogom za zabrinutost. Jednako ozbiljan izazov je globalizacija, posebice činjenica da mnogi poslovi bježe iz Europe u Indiju i Kinu - nove globalizacijske divove. Spomenute dvije zemlje nisu danas samo izvor jeftine radne s
nage, nego sve više i kvalificiranih stručnjaka - što posebno zabrinjava Stari kontinent.Vodeći računa o tim novim izazovima, šef Europske komisije Jose Manuel Barroso doputovao je u Hampton Court noseći prijedlog o »globalizacijskom fondu«. Riječ je o sredstvima iz kojih bi se pomagalo »žrtvama globalizacije« koje su izgubile posao kada se on preselio u neku za proizvođače jeftiniju zemlju. Fond bi financirao prekvalificiranje takvih kadrova, što je na tragu razmišljanja britanskih domaćina. Oni, naime, s
matraju da pred globalizacijskim izazovima ne treba zatvarati oči, nego na njih odgovarati većom fleksibilnošću na tržištu rada. Pristaše europskog socijalnog modela zagovarali su, međutim, u Hampton Courtu jaču zaštitu radnika pred naletima globalizacije.Nećkanja oko Barrosova globalizacijskog fonda bilo je i među nekim bogatijim članicama, poput Njemačke, Nizozemske i Švedske. Njih je najviše zabrinjavalo da bi znatan dio traženih sredstava morao doći iz njihovih državnih blagajni.
Tu logiku branio je u Hampton Courtu i njemački kancelar Gerhard Schröder, kome je ovo zadnji summit nakon poraza na domaćim općim izborima. Diplomatski izvori na Otoku tvrdili su da Schröder dolazi u Hampton Court kako bi sabotirao summit. U njegovoj nasljednici Angeli Merkel Blair vidi potencijalnog saveznika u budućim unutareuropskim bitkama. No izvori u njezinoj demokršćanskoj stranci CDU požurili su s izjavom za Financial Times da ta stranka nije ništa manje kritična prema globalizacijskom fondu od Schröderovih socijaldemokrata.
U svakom slučaju, taj je fond zamišljen kao kompromisna formula koja bi trebala zagladiti tekuće trzavice među članicama EU-a i prirediti teren za jednu još važniju raspravu, onu o proračunu. No tu su raspravu Britanci ostavili za summit u prosincu,
na samom kraju svog predsjedavanja EU-om.Uoči početka summita u četvrtak ujutro, pred palačom gdje su se pod nevjerojatno jakim osiguranjem okupili europski lideri, prosvjedovalo je pedesetak Britanaca koji su nosili transparente »Ne Europskoj uniji«. Nikakvih izgreda nije bilo i demonstranti su se povukli čim su premijeri i predsjednici ušli u palaču.
Jurica Körbler, Jasna Zanić Nardini