Vjesnik: 03. 11. 2005.
HDZ i SDP protiv anonimnih donacija
Suglasje dviju najjačih stranaka prilično je jak signal da bi zakon mogao glatko proći u Saboru, ali bez podrške HSP-a
ZAGREB - U Nacionalnom programu za suzbijanje korupcije, koji je izradilo Ministarstvo pravosuđa, značajna se pozornost pridaje problemu korumpiranosti političkih stranaka. Činjenica je da i postojeće krajnje nejasne odredbe u kontroli financiranja stranaka predstavljaju jedan od snažnih izvora korupcije u politici. Treba li stoga Hrvatskoj poseban zakon
o financiranju političkih stranaka, za što se zalaže ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt, štoviše rigorozan zakon kojim bi se, uz ostalo, zabranile anonimne donacije i donatori koji »u pravilu znače i anonimne protuusluge nakon izbora«, kako se tvrdi u Nacionalnom programu?Svi se Vjesnikovi sugovornici slažu da je zakon prijeko potreban, napominjući da financiranje mora biti razvidno i preko stranačkog računa, a ne »ispod stola i u torbama«. No, kod konkretnih pitanja vidljiva su neslaganja. Dok su u manjima i siromašnijima rezervirani, ali ne i izričito protiv moguće zabrane bavljenja poduzetništvom, osnivanja vlastitih tvrtki te iznajmljivanja stranačkih zgrada i prostorija, u najjačoj oporbenoj stranci oštro se tome protive.
Kako objašnjava SDP-ova zastupnica Ingrid Antičević Marinović, to je sasvim legitiman način stjecanja stranačkih prihoda, uobičajen i u drugim zemljama.
Slično razmišlja i član Predsjedništva HDZ-a Andrija Hebrang, ističući da bi stranke trebale imati više izbora financiranja, ne samo državni proračun i članarinu. »Stranka mora imati mogućnost oplođivanja kapitala iz svojih nekretnina, ali uz strogo poštivanje zakona, a ne vidim razloga zašto ne bi mogla osnivati i zaklade i poduzeća«, kaže Hebrang.
Ništa sporno ne vidi ni u donacijama izvana, podsjećajući na to da je posljednju kampanju predsjednika Stjepana Mesića financirala i jedna tvrtka iz BiH. Uz »da« stranim donacijama, HDZ i SDP složni su i u traženju zabrane anonimnih donatora i donacija.
Toliko suglasje dviju najjačih stranaka prilično je jak signal da bi zakon mogao glatko proći u Saboru, ali bez podrške HSP-a, čiji je zastupnik Pero Kovačević protiv zabrane stranih donacija.
Zanimljivo je da saveznika za to ima u Damiru Kajinu (IDS), iako obojica napominju da i anonimne donacije moraju sjedati na stranački račun koji u svakom trenutku mora biti dostupan provjeri Državnog ureda za reviziju.
Što se sankcija tiče, Hebrang smatra da bi stranke trebale biti »ravnopravne« sa svim građanima, tj. odgovarati kao i svi drugi za utaju novca i druge financijske prijestupe, dok je Antičević Marinović za drastično novčano kažnjavanje i stranaka i odgovornih osoba. Nije joj strana ni mogućnost »ukidanja stranke« u slučaju najtežih prijestupa, kao ni Frani Piploviću, čiji je DC u travnju ponudio prijedlog zakona o financiranju stranaka. Prijedlog im je odbijen, ali je Sabor obvezao Vladu da do proljeća izradi novi zakonski tekst. Iako im je prijedlog odbačen s obrazloženjem da predviđa drakonske kazne za financijske prijestupe, u DC-u ne odustaju od zahtjeva da stranka plati i do deset puta veću kaznu od novca kojim je nezakonito napunila blagajnu. Ne plati li kaznu, brisala bi se iz registra stranaka, dok bi njezinim čelnicima bilo zabranjeno iduće dvije godine »sjediti« u vodstvu neke druge stranke.
Ivka Bačić, Marijan Lipovac